1/4 kupovne moći u Hrvatskoj koncentrirana u Zagrebu

Hrvatska se s kupovnom moći po stanovniku na razini od 5.011 eura nalazi na 31. mjestu od ukupno 42 zemlje Europe, dok je 2010. bila na 29. mjestu. Građani Zagreba (oko 800 tisuća stanovnika) su 30 posto bogatiji od nacionalnog prosjeka - s kupovnom moći po stanovniku od 6.507 eura Zagrepčani su približno na polovini iznosa prosječnog Europljanina. U Hrvatskoj, nakon Zagreba, po kupovnoj moći slijede građani Istre, a najsiromašniji su stanovnici koji se nalaze uz granicu s BiH te Srbijom.

Usprkos tekuće dužničke krize i ekonomskom usporavanju u drugoj polovini ove godine novi rezultati o kupovnoj moći za 42 zemlje Europe ipak su optimistični – prosjek kupovne moći po stanovniku Europe iznosi 12.774 eura prema prošlogodišnjih 11.945 eura. Listu europskih zemalja po kupovnoj moći predvodi Lihtenštajn sa indeksom kupovne moći po stanovniku (europski prosjek = 100) od 422, a slijedi Švicarska sa indeksom 251,2. Treća je Norveška koja pokazuje očit napredak razine kupovne moći, sa 29.028 eura. Iz GfK ukazuju na važnost za izračun kupovne moći ažurnih podataka popisa stanovništva za svaku zemlju i posebno za pojedina uža područja unutar neke zemlje. U Hrvatskoj je sada kupovna moć na razini od 5.011 eura i nalazi se na trećem mjestu među zemljama kandidatima (iza Islanda i Turske), a od ukupno 42 zemlje na 31. mjestu.

Po podacima GfK, gotovo četvrtina kupovne moći u Hrvatskoj koncentrirana je u urbanom okrugu Zagreba. Građani Zagreba (oko 800 tisuća stanovnika) su 30 posto bogatiji od nacionalnog prosjeka – s kupovnom moći po stanovniku od 6.507 eura Zagrepčani su približno na polovini iznosa prosječnog Europljanina. Za usporedbu u susjednoj Sloveniji građani Ljubljane (oko 350 tisuća stanovnika) imaju duplo veću kupovnu moć od Zagrepčana, a u Portugalu – Lisabon (oko 500 tisuća stanovnika) ima u prosjeku oko 4 puta višu kupovnu moć, navodi se u priopćenju GfK. U Hrvatskoj, nakon Zagreba, po kupovnoj moći slijede građani Istre, a najsiromašniji su stanovnici koji se nalaze uz granicu s BiH te Srbijom. Iz GfK iznose i primjere Ukrajine i Poljske, napominjući da se ukrajinska ekonomija oporavlja od velike svjetske krize, dok poljska kućanstva profitiraju zbog dinamičke ekonomske situacije u zemlji.

Kupovna moć u Ukrajini iznosi 1.781 euro i još su uvijek na predzadnjem mjestu ljestvice od 42 zemlje Europe. Njihov je prosjek duplo veći od najsiromašnije Moldavije, ali i tek 30 posto prosjeka kupovne moći raspoložive u Poljskoj. Kupovna moć po stanovniku u Poljskoj je rasla više od bilo koje druge zemlje u EU27. Ipak, s iznosom kupovne moći od 6.050 eura Poljaci raspolažu s manje od 60 posto iznosa od npr. Portugalaca, navode iz GfK. Istraživanje “GfK Purchaising Power” realizira se svake godine, a provodi se još od 1937. godine.