50 najopasnijih tvrtki izazivača

Iz nekog nevjerojatnog razloga, a moguće i samo zbog toga što to ustrajno ponavljaju etablirani trgovci, postoji uvjerenje kako je hrvatsko maloprodajno tržište prezasićeno, s previše kapaciteta u odnosu na kupovnu moć te da na njemu naprosto nema mjesta za nove igrače. Vraga nema mjesta! U maloprodaji roba široke potrošnje gotovo u pravilnim ciklusima pojavljuju novi igrači s neskrivenim ambicijama da naruše postojeće odnose. Jedan od takvih ciklusa upravo je u tijeku, a njegovi glavni akteri su Studenac, Eurospin te, kao najnoviji, Merkury, maloprodajni lanac tipa ‘uradi sam‘, koji će se okušati kao ozbiljan konkurent Pevexu i Bauhausu.

Osim što su izazivači na maloprodajnom tržištu, ovom je trojcu zajedničko to što su u stranom vlasništvu i što u osvajanje tržišta ulažu golem novac. Ono po čemu se potpuno razlikuju jest strategija s kojom nastupaju.

Talijanski diskonter Eurospin na naše je tržište došao izravno i prije četiri godine počeo graditi i otvarati vlastite prodavaonice, ne libeći se suočiti s Lidlom, europskim diskonterskim divom. Pri dolasku je odmah najavio otvaranje stotinu trgovina u razdoblju od osam godina, a do ‘poluvremena‘ otvorio ih je 23 i s njima u prošloj godini ostvario 110,5 milijuna eura prihoda.

Poljski maloprodajni lanac Merkury Market na naše je tržište vlasnički i fizički došao preko Emmezete, odnosno kupnjom njegova vlasnika, tvrtke Fliba, prije tri godine. Prema svemu sudeći poljske vlasnike u Hrvatskoj manje zanimaju saloni namještaja a više trgovine artiklima za unutarnje uređenje i građevinskog materijala pa su od prošle godine do sada smanjili prostor za namještaj u četiri Emmezetina salona i prenamijenili ga za Merkury trgovine.

Poljski equity fond Enterprise Investors koji je od Studenca u pet godina, otkako je u njegovu vlasništvu, po broju prodajnih mjesta stvorio najveći hrvatski lanac, a po prihodu šesti po veličini, učinio je to akvizirajući niz manjih lanaca. Budući da se kupac za tako okrupnjeni Studenac traži već neko vrijeme, slobodno možemo najaviti da će s njegovom prodajom na domaće maloprodajno tržište u skoro vrijeme doći još jedan značajan novi izazivač.

Gotovo je sto posto sigurno da će i on biti stranac, kao što je iz inozemstva došla i većina od 50 vlasnika tvrtki koje smo detektirali kao ozbiljnu prijetnju liderima u njihovim djelatnostima. Okvirno se te tvrtke mogu svrstati u nekoliko karakterističnih skupina. U najbrojnijoj su skupini strane kompanije koje su ciljano došle osvajati hrvatsko tržište. Ta se skupina može podijeliti u više podgrupa.

Najdramatičnije u proizvodnji piletine
Prvu čine kompanije koje dolaze izravno, osnivaju u Hrvatskoj svoje tvrtke i kreću od nule, kao što je to učinio Eurospin. U tu podgrupu spadaju još, primjerice tvrtke kao što su Aroma Global 3, koja se snažno bacila na tržište sladoleda, ili pak talijanski teleopereter Eolo, koji još uvijek u prikrajku čeka svoj trenutak da se aktivira i napadne pozicije koje drže HT, A1 i Telemach. Široj je javnosti uglavnom nepoznato da je Eolo još prije tri godine na dražbi kupio 5G frekvencije, čime je postao četvrti hrvatski nacionalni telekom operater. No Eolo svoje blago još nije počeo komercijalizirati, što ne znači da to uskoro neće učiniti.

Trenutačno najdramatičniji početak napada na liderske pozicije događa se u segmentu proizvodnje piletine. No pri tom nije ugrožena samo pozicija Vindije kao najvećeg proizvođača piletine u Hrvatskoj, kao i svi ostali domaći proizvođači mesa od peradi, već se ugroženom osjetila maltene cijela Europa. Već su najave dviju tvrtki u vlasništvu Ukrajinaca, Petrinja Chicken Company i MHP (ujedno i vlasnik Perutnine Ptuj - Pipo Čakovec, koji bi trebao biti nositelj projekta u Hrvatskoj), da će, svaka od njih zasebno, na području Sisačko-moslavačke županije podići megafarme pilića s megaproizvodnjom koja bi dovela do utrostručenja proizvodnje piletine u Hrvatskoj, izazvale valove nezadovoljstva peradara njihovim planovima od Hrvatske do Nizozemske, Njemačke i Francuske.

Tržište, ma kako malo bilo, vječito je bojno polje. Taman kad pomislite da ste osvojili dovoljno veliki komad tržišta da vas više nitko i ništa ne može ugroziti, evo nekog novog igrača s velikim ambicijama koji, ako već i nije izravna kratkoročna prijetnja, u svakom slučaju postaje disruptor kojeg valja pažljivo pratiti. Nema tog sektora u kojem se to ne događa, osobito u novije vrijeme otkada brz uspjeh na određenom tržištu više nije (samo) stvar snažnog financijskog zaleđa osvajača već prvenstveno primjena novih tehnologija u realizaciji inovativne ideje. Evo primjera - Aircash! Tvrtka koja se prije samo nekoliko godina ubacila na tržište bezgotovinskog plaćanja sada već ima više od milijun korisnika, dostupna je na više od 200 tisuća prodajnih mjesta u više zemalja. Lani je Aircash imao rast od 77 posto ostvarivši prihod od 35,6 milijuna eura i gotovo je na pola puta do dostizanja prihoda kakve ima Erste Card Club. Nastavi li tako, desetljećima uspostavljana dominacija Dinersa i Amexa na domaćem tržištu u opasnosti je. I ne samo na domaćem!

Cijeli članak i popis 50 izazivača možete pronaći u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.