Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Lis 2014

90 posto poslodavaca spremno je ulagati u početnike

Izvor: liderpress.hr · Autor: Lider  

90 posto poslodavaca spremno je ulagati u početnike

Tržište rada sve više zahtijeva više razine i drugačije kombinacije kompetencija i kvalifikacija, stoga je portal EduCentar istražio na više od 50 poslodavaca i 250 tražitelja posla kakva je trenutna usklađenost obrazovanja i tržišta rada.

Poslodavci složni: mlađi zaposlenici fleksibilniji i brži, a stariji iskusniji i pouzdaniji

Više od polovice poslodavaca (58%) primijetilo je prilikom selekcijskih procesa nedostatak određenih kompetencija koje su kandidati trebali steći za vrijeme formalnog obrazovanja. Djelomični nedostatak kompetencija navodi malo više od trećine (32%) ispitanih poslodavaca, dok ih svega 3% navodi da nisu primijetili nedostatak očekivanog znanja. Svega 7% poslodavaca ne može procijeniti nedostaju li određene kompetencije kod kandidata za posao.

Poslodavci ističu da stariji zaposlenici imaju znatno više stručnog znanja (70%) u odnosu na mlađe kolege (7%). Očekivano, prema ispitanim poslodavcima vještinu vođenja više posjeduju stariji zaposlenici (53%) nego li oni do 30 godina (2%).

Prema rezultatima istraživanja, kompetencije kojima 'vladaju' mlađi zaposlenici su: informatička znanja (75% mlađih zaposlenika posjeduje tu vještinu u odnosu na 7% starijih zaposlenika), strani jezici (61% mlađih zaposlenika i svega 5% starijih) i nova marketinška znanja (39% mlađih zaposlenika, dok stariji uopće ne posjeduju ta znanja).

Poslodavci su za uvođenje sljedećih predmeta u srednje škole: komunikacijske i prezentacijske vještine (63%), informatička pismenost (18%) i poduzetništvo (11%). Svega 5% ispitanih poslodavaca uvelo bi u srednjoškolsko obrazovanje predmet 'financijska pismenost'.

Malo manje od petine ispitanih poslodavaca (18%) preferira zapošljavanje mlađih osoba (do 30 godina), dok ih 70% navodi da odluka o (ne)zapošljavanju ovisi o samom kandidatu, a ne o godinama. Svega 12% poslodavaca ne daje prednost mlađim kandidatima.

Kada je u pitanju ulaganje u mlađe zaposlenike, tek 7% poslodavaca priznaje da nije spremno na ulaganje u edukaciju i stoga takvu osobu ne bi niti zaposlili. Većina poslodavaca (90%) zapošljavanje mlađe osobe i ulaganje u nju ne vidi kao problem, odnosno spremni su na ulaganje u dodatnu edukaciju. Preostalih 3% ispitanih poslodavaca nemaju mišljenje po pitanju ulaganja u mlađu osobu.

Na pitanje koja je osnovna razlika između mlađih i starijih zaposlenika, poslodavci se slažu da su mlađi zaposlenici 'fleksibilniji i brži, dok su stariji iskusniji i pouzdaniji'.

Komentar jednog poslodavca dodatno otkriva razliku između generacija: „Stariji zaposlenici žele siguran posao do mirovine, dok mladi žele steći iskustvo i potom pokušati pronaći još bolji posao.“

Tražitelji posla spremni na prekvalifikaciju zbog (boljeg) posla

Trećina ispitanih tražitelja posla (30%) smatra da ima dobre izglede za pronalazak posla s obzirom na usvojene kvalifikacije tijekom školovanja. S druge strane, njih 59% priznaje da im stečene kvalifikacije ipak nisu dovoljne za pronalazak (boljeg) posla. Svega 11% ispitanika ne može procijeniti jesu li im stečene kvalifikacije dovoljne za konkuriranje na tržištu rada.

Muškarci u većoj mjeri smatraju da imaju dobre izglede za pronalazak posla s obzirom na kvalifikacije stečene formalnim obrazovanjem – 35% muškaraca i 27% žena smatra da su im 'izgledi' za pronalazak posla dobri.

Čak 42% tražitelja posla potvrđuje da su prilikom prijave na oglas za posao primijetili da im nedostaju vještine koje poslodavci očekuju od kandidata. Malo više od polovice tražitelja posla (58%) nije imalo problema s ispunjavanjem uvjeta oglasa po pitanju traženih kompetencija.

Tražitelji posla smatraju da je u srednje škole nužno uvesti predmete informatičke pismenosti (76%) i poslovne komunikacije (60%), a zatim financijske pismenosti (59%). Najmanje ispitanika, njih 21%, smatra da im je potrebno 'domaćinstvo'.

Tražitelji posla su svjesni da bi im prekvalifikacija povećala šansu za (bolji) posao – čak 65% ispitanika spremno je na prekvalifikaciju, dok ih se 13% već prekvalificiralo. Na prekvalifikaciju nije spremno 26% ispitanika.

Dobar je pokazatelj da je čak 80% tražitelja posla spremno na ulaganje vlastitih sredstava u edukaciju i to ponajviše od 2000 do 5000 kuna (njih 24%). Svega 11% ispitanika ne želi uložiti vlastita sredstava u edukaciju, dok ih 10% ne zna procijeniti.

Najviše ispitanika (57%) zanima dodatna edukacija iz područja stranih jezika, naprednih informatičkih vještina (49%) te iz područja komunikacije i prezentacije (38%). Najmanje tražitelja posla zainteresirano je za edukaciju s područja upravnog prava (6%) i financijskog savjetovanja (11%).


Komentari članka

Vezani članci

Nikad manje nezaposlenih u Hrvatskoj: sezona puni tržište rada

13.06.2026.

Krajem svibnja ove godine u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 61.298 nezaposlenih što je 11.933 ili 16,3 posto manje nego u svibnju lani te najmanje otkako se vodi evidencija, pokazuju HZZ-ovi podaci objavljeni u sri

Obrtnička zanimanja postaju sve poželjnija, a umjetna inteligencija mijenja pravila igre za visokoobrazovane

11.06.2026.

Hrvatsko tržište rada bilježi snažnu potražnju za kvalificiranom radnom snagom, a obrtnička zanimanja sve se jasnije pozicioniraju među najtraženija i najdeficitarnija u zemlji. Potražnja za majstorima danas višestruko nadmašuje raspoloživu ponudu, upozor

‘Na prvom poslu otišao sam na ručak i nisam se vratio. Griješite, učite, fokus je ključan’

08.06.2026.

Ista prostorija, oko 30 godina kasnije, mjesto – Fakultet elektrotehnike i računarstva. Možda jedni od dva najpoznatija FER-ovca, ovaj put ne sjede u klupama, već pred auditorijem i stotinjak studenata.

Vladavina nesposobnih je patologija koja se zrcali u cijelom društvu

08.06.2026.

Na ovogodišnji 'Adria Business Forum', koji se 16. lipnja održava u Zagrebu, dolazi vrlo zanimljiv i ugledan gost. Riječ je o Jamesu Robinsonu, dobitniku Nobelove nagrade za ekonomiju 2024. za dugogodišnje istraživanje o tome zašto su neke zemlje manje, a

Paušalac ili d.o.o.: što se više isplati nakon reforme

07.06.2026.

Računica pokazuje da kod prihoda od 60 tisuća eura d.o.o. postaje povoljniji tek ako stvarni godišnji troškovi prijeđu oko 36.600 eura

Tag cloud

  1. 2868 članka imaju tag turizam
  2. 1505 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2715 članka imaju tag hrvatska
  4. 1814 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 1578 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2006 članka imaju tag financije
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1347 članka imaju tag industrija
  12. 1254 članka imaju tag investicije
  13. 1083 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1084 članka imaju tag menadžment
  15. 698 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 872 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 692 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 363 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 558 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 521 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 454 članka imaju tag start up
  28. 539 članka imaju tag porezi
  29. 368 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 531 članka imaju tag obrazovanje
  34. 437 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 418 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 346 članka imaju tag hgk