Analitičari očekuju smanjenje novinskog oglašavanja u 2009.

Pojedini analitičari predviđaju da bi se u 2009. prihodi tiskanih medija od oglašavanja mogli smanjiti za čak 20 posto, dok bi njihova naklada mogla pasti za 10 posto, navodi se u priopćenju konzultantsko-revizorske tvrtke Deloitte.

Posebno će biti pogođene tiskovine koje se isključivo financiraju prodajom oglasa, istaknuto je na današnjoj konferenciji za tisak Deloitta i agencije za istraživanje tržišta Puls. Ekonomska će kriza najviše pogoditi novinske izdavače u razvijenim zemljama, gdje će brojni časopisi prorijediti periodiku izlaženja ili se prebaciti isključivo na internet.

“No, podaci o čitanosti dnevnih novina u Hrvatskoj pokazuju da se prosječna kumulativna čitanost po broju u razdoblju od 2004. do 2008. povećala preko 17 posto, dok se trend pada osjetio tek u posljednjih godinu dana,” napominje Ante Šalinović iz Pulsa. Globalna ekonomska kriza bi, s druge strane, mogla pridonijeti porastu televizijskog oglašavanja. Čak i u razvijenim zemljama potrošači će gledanje televizije sve češće odabirati umjesto drugih, skupljih oblika zabave. Globalno gledajući, prosječni će gledatelj u 2009. provesti pred malim ekranom 30 minuta tjedno duže no u prošloj godini. “Televizija i dalje ima moć informiranja i utjecaj na masovno tržište s kakvim se ni jedan drugi medij ne može usporediti. Moguće je da će globalna kriza dodatno učvrstiti dominaciju televizije s obzirom na broj konzumenata i prihode od oglašavanja”, ističe Aleksandra Kolarić, regionalna direktorica Korporativnih komunikacija u Deloitteu.

Prihodi od oglašavanja na mobitelima dosad su iznosili su tek 0,4 posto ukupnih globalnih prihoda od oglašavanja, a marketinške kampanje namijenjene korisnicima mobitela tretirale su se uglavnom kao nešto eksperimentalno. No, udio oglašavanja na mobitelima mogao bi se udvostručiti, budući da sve više marketinških kampanja koristiti upravo ovaj medij. Najbolje rezultate dosad su pokazale minimalističke reklamne kampanje, u formi SMS poruka kao bazičnog, ali potencijalno učinkovitog alata.

Reklamne SMS poruke pokazale su se, na primjer, posebno učinkovitima tijekom jedne od najvećih reklamnih kampanja u 2008., onoj za izbor američkog predsjednika, pojašnjavaju iz Deloittea.

“Troškovi web-stranica specijaliziranih za sadržaje koje kreiraju korisnici mogli bi se popesti na preko 100 milijuna dolara godišnje. Naime, iako je cijena pohrane jedne datoteke neznatna, cijena čuvanja milijuna filmova ili milijardi fotografija nipošto nije zanemariva”, napominje Dejan Ljuština, menadžer u Deloitteu. Usprkos velikoj popularnosti, internet stranicama sa sadržajima koje kreiraju korisnici, poput You Tubea, i dalje nije lako privuči oglašivače, koji svoje marketinške budžete radije investiraju u stranice s profesionalno kreiranim sadržajem.

Slično je i s društvenim mrežama na internetu, koje će ove godine morati uložiti dodatne napore da ostvare prihode na temelju svoje ogromne baze korisnika. Dok se prosječni mjesečni prihodi po jednom kino gledatelju, čitatelju tiska ili TV pretplatniku mjere u desecima dolara, prihod od korisnika društvenih mreža u prosjeku iznosi svega nekoliko centi mjesečno. Kako bi ostvarile prihod ekvivalentan onome tradicionalnih medija, društvene mreže stoga moraju imati stotinu puta veći broj korisnika.