Analiza Politica: Bili su skriveni dragulj Jadrana, a sad im je pohlepa zamijenila razum

Albanija je do prije nekoliko godina bila skriveni dragulj Jadrana, a sada na plažama niču gradilišta, a investitori se spremaju od mirnih sela stvarati luksuzna utočišta za svjetsku elitu.

Plaža Jale doživjela je transformaciju od prirodnog i donekle neotkrivenog raja u popularnu turističku destinaciju i postala mikrosvijet porasta popularnosti Albanije – i pratećih društvenih i ekoloških problema s kojima se zemlja suočava, započinje Politico svoj tekst o situaciji u albanskom turizmu.

Dok je većina svijeta još bila u karanteni zbog pandemije covida, Albanija je otvorila svoja vrata posjetiteljima u srpnju 2020. i postala novootkriveni raj. Pritom je nudila prirodu i plaže svjetske klase mnogo jeftinije nego druge europske ljetne destinacije – te 2020. u vrhuncu sezone mogli ste pronaći noćenje u hotelu na plaži s doručkom za 30 eura, a ležaljke od 3 eura.

Albanija je iz godine u godinu postajala sve popularnija i vijest o njezinoj obali kao morskom savršenstvu za male novce širila se društvenim mrežama.

„To je izazvalo pravu navalu turista, kojih je u 2023. došlo rekordnih 10 milijuna. Godinu kasnije, ta je brojka narasla na 11,7 milijuna, a ove godine vlada se nada da će ugostiti više od 15 milijuna turista. Sve to u zemlji od samo 2,7 milijuna stanovnika“, piše Politico.

Prema pisanju lokalnih medija, Europljani čine većinu posjetitelja, a najviše Nijemci, Talijani, Poljaci i Francuzi. Za razliku od drugih europskih destinacija poput Italije ili Francuske, Albanija je manja zemlja u kojoj posjetitelji mogu istražiti planine i plaže u jednom danu, a također, mnogi je još percipiraju kao „divlju i slobodnu, nešto što inače nema u Europi“, rekla je Denada Jushi, albanska novinarka koja je pratila uspon zemlje kao turističke destinacije.

Ne treba zaboraviti ni to da je riječ o jednoj od najsiromašnijih zemalja Europe, kojoj je ovaj skok u turizmu dobro došao. Ali, što se sada događa…

Izgradnja luksuznih hotela
Vladini dužnosnici, koji nastoje Albaniju pogurnuti među prvorazredne turističke destinacije, oslobodili su međunarodne hotelijere poreza na dohodak poduzeća na 10 godina ako izgrade hotele s četiri ili pet zvjezdica. Porezni poticaj uveden je 2019., a ranije ove godine produžen do 2027.

To je dobro funkcioniralo. Nekoliko međunarodnih brendova, kao što su Marriott International, Meliá Hotels International i Radisson Hotel Group, otvorilo je objekte, dok zet Donalda Trumpa, Jared Kushner, planira jedno albansko otočje pretvoriti u luksuzni resort.

Kritičari, međutim, upozoravaju da plaže nemaju dovoljno prostora za posjetitelje koje bi takvi resorti privukli i da se priroda uništava u ime turizma. Već sada je zračna luka Vlora, koja će se uskoro otvoriti na jugu zemlje, izazvala kontroverze zbog svoje blizine zaštićenom području. Istodobno, preusmjeravanje vode iz unutrašnjosti u obalne resorte kako bi se zadovoljila potražnja razbjesnilo je aktiviste i lokalne stanovnike, pokrenuvši prosvjede.

„Pohlepa je zamijenila razumno planiranje – i, što se toga tiče, ljubav prema zemlji, prirodi i domovini“, rekao je Alfred Lela, predstavnik oporbene Demokratske stranke.

Nije više tako jeftino
Ljubitelji uzbuđenja još mogu pronaći manje razvijene dijelove Albanije za istraživanje, ali dani jeftinijih putovanja u ovu zemlju, izgleda, prošli su.

Prosječna potrošnja po posjetitelju porasla je za 20 posto u 2024. u odnosu na prethodnu godinu – turisti su u zemlji potrošili 5 milijardi eura. Stručnjaci i poduzeća tvrde da veća potražnja znači veći pritisak na lance opskrbe i povećane troškove uvoza robe.

A kako troškovi rastu, lokalni stanovnici koji su nekada posjećivali plaže sve su rjeđi posjetitelji. I nisu samo više cijene ono što ljude zabrinjava.

„Smeće postaje veliki, veliki problem posvuda. Nijedna općina ne može pratiti tempo niti provoditi recikliranje“, rekao je Arben Kola, turistički vodič i ekološki aktivist.

Nekoliko Facebook grupa posvećenih turizmu u Albaniji dijeli objave turista koji se žale na otpad uz ceste ili obale, zajedno s tugaljivim komentarima o gradnji i visokim cijenama.

Albanija je nekad bila „nešto divlje – samo kampiranje, mladost, zabava i priroda“, rekla je Jushi, novinarka. „Sada je kao Monako. Nema mjesta za lokalne stanovnike“, zaključuje Politico, a prenosi Nova.rs.