Arhitekt Bašić: Došli smo do točke loma. Postat ćemo stranci u vlastitoj zemlji

GOST emisije Razgovor s razlogom na HRT-u bio je arhitekt i akademik Nikola Bašić. Bašić je zadarski arhitekt i akademik, najpoznatiji po projektima poput Morskih orgulja i Pozdrava Suncu, ali i dugogodišnjem radu na urbanističkom planiranju kroz tvrtku Marinaprojekt. U javnosti se ističe kao autor koncepta “arhitekture pripadnosti”, dok dio stručne i lokalne javnosti kritizira njegovu ulogu u prostornom razvoju Zadra i šireg područja.

"Kad govorimo o stanju u prostoru, mi imamo i estetski i etički problem. Hrvatska kao društvo očito nije uspjela izgraditi sustav koji može regulirati odnose u prostoru na način da ostvarimo sklad koji priželjkujemo", smatra akademik Bašić.

"Očigledno se radi o jako lošim praksama. Te prakse su u našem prostoru proizvele ekspanziju nama neprepoznatljivih ansambala, urbanih i periurbanih. Sve su to poprilično kaotične nakupine grada koji u stvari nije grad, nego je neko suburbano područje koje se gradi ne samo bez identiteta, nego i bez ikakve organske uzajamne povezanosti.

Prevladava, dakle, stav da bismo trebali regulirati stanje u prostoru tako da se on razvija u smjeru koji će biti koristan za zajednicu danas i u budućnosti. No problem je što mi uopće nemamo viziju o prostoru, a strategija imamo toliko da njihov broj pokazuje koliko su besmislene", kaže akademik Bašić.

"Dakle, ono što nedostaje - to nedostaje vizija prostora, misao o prostoru, ideja o prostoru koja bi se artikulirala na nacionalnoj razini, dakle u našem Saboru... Niti jedna politička stranka u Hrvatskoj nema u svom programu ideju o prostoru!"

"To je jedna stihija koju nameće kapital, interes koji je u ovom trenutku zaista postao kreator onoga što se događa u prostoru. Mi sad imamo tzv. investitorsko planiranje prostora. Znači, koncentracija političke moći i koncentracija kapitala u jednoj kohabitaciji... kreiraju našu situaciju u prostoru danas", kaže.

Bačićevi zakoni: "Najviše se bojim manipulacije"
U povodu prijedloga tzv. Bačićevih zakona stručnjaci su premijeru Plenkoviću uputili otvoreno pismo, pozivajući da se uspori procedura donošenja tih zakona kako bi rješenja bila kvalitetnija, no nije ih se poslušalo. Kako kaže akademik Bašić, ignoriralo ih se.

"Najviše se bojim manipulacije. Pojmovnik tog zakona, a to je jedan od ključnih elemenata zakona, toliko je nekonzistentan da se može tumačiti bilo kako. Primjerice, kad kažeš da je nešto naseljeni otok ili nenaseljen, onda moraš znati što to znači. Znači, mora postojati definicija: naseljeni otok je to i to... Druga stvar je što mi imamo tamo nekih zakučastih pojmovnih definicija, npr. 'građenje koje se ne smatra gradnjom'", kaže.

Nadalje, Ministarstvo sad može direktno dogovarati urbanističke projekte mimo lokalne vlasti, ako procijeni da lokalna vlast nije dovoljno ažurna.