Aronija je bila hit, ali obitelj Bočkinac odlučila se za maline i borovnice

Maline i borovnice umjesto tradicionalnih ratarskih kultura niču na njivi Igora Bočkinca iz Bočkinaca, mjesta u Slavoniji, smještenog otprilike na pola puta između Osijeka i Donjeg Miholjca. Na ovom obiteljskom gospodarstvu berba je u punom jeku. Broje već sedmu godinu uspješnog rada. Njihova priča zakotrljala se s malinama. Prve nasade podigli su u jesen 2014., a godinu kasnije osnovali su i svoj OPG.

Zašto baš maline?, pitamo Igora. "Gledali smo da je to traženo, postiže dobru cijenu i drži relativno dobar tržišni plasman. Istražili smo tržište, i počeli razmišljati između maline, borovnice i aronije. Kako je aronija u to vrijeme bila hit, a borovnice tek u počecima razvoja kod nas i zahtijevala velika ulaganja, odluka je pala na maline", odgovara.

Borovnice su stigle nešto kasnije, u jesen 2020. Nasad su podigli uz pomoć europskog novca, iz sredstava Programa za ruralni razvoj, mjera 6.3.1. za male poljoprivrednike - natječaj preko LAG-a Karašica. Tako je na gospodarstvu sada pod malinama 1,5 hektar dok borovnice zauzimaju 0,7 hektara površine, a lijeska se prostire na hektaru zemlje.

"Nismo zasad požalili zbog odluke iako ima boljih i lošijih godina za ove kulture. No, entuzijazma i ljubavi prema poslu koji radim ne nedostaje, pa uvijek težimo boljemu, a to nam daje optimizam za dobru godinu", formula je uspjeha koje se drže na ovom OPG-u.

Dvije berbe maline godišnje
Urod malina im značajno, tumači Igor, varira ovisno o vremenskim prilikama, a u njihovim uvjetima kreće se od 5 do 7 tona po hektaru. Ističe kako imaju sortu Himbo top koja daje dvije berbe godišnje, proljetna je na dvogodišnjim izdancima, a jesenska na jednogodišnjim.

"Veći urod borovnica tek očekujemo u narednim godinama budući da smo nakon sadnje obavili rezidbu kako bismo u prvoj godini ostvarili što bolji vegetativni prirast", nastavlja s pričom navodeći da su ove imali prve berbe otprilike pola kilograma po grmu.

Igor objašnjava kako se početna ulaganja za nasade maline kreću između 15 i 20 tisuća eura po hektaru ovisno o načinu uzgoja, sorti, ali i opremi za navodnjavanje, protugradnoj mreži dok je računica za borovnicu nešto skuplja i iznosi oko 30 tisuća eura.

"Početno ulaganje se isplati kroz 3,4 godine što ovisi o vremenskim uvjetima, tržištu, plasmanu", podvlači računicu. Ovogodišnja suša nije ni njih zaobišla. Ljetni urod maline koja dozrijeva u lipnju smanjen je za oko 10 posto, ali znatno manji prinos očekuju na jesenskom urodu čija je berba krenula prije tjedan dana.

Suša smanjila urod
"Znatno je smanjen broj generativnih cvjetova, lošija je oplodnja što je rezultiralo sitnijim i manjim brojem plodova po grmu", sažima posljedice suše.

Dok za kilogram malina ove godine valja izbrojati između 40 i 60 kuna, borovnice s ovoga OPG-a koštaju 60 kuna. Cijene su, kaže nam, povećali razmjerno porastu svih troškova proizvodnje i dostave jer su 'skočile' i cijene zaštite, gnojiva, ambalaže, goriva za strojeve i pumpe za navodnjavanje, ali i električne energije za hladnjaču... No, problema s prodajom nemaju.

"Ljudi koji vole bobičasto voće, vole maline i borovnice, ali traže se i ostale vrste domaćeg voća. S plasmanom nismo imali problema jer je potražnja velika, pa tako i u ovoj jesenskoj berbi", zadovoljni su na OPG-u Bočkinac gdje radni dan u 'špici' berbe započinje već prije 5 sati.