Bankari ne vjeruju u brzi oporavak

Glavni ekonomisti šest najvećih hrvatskih banaka očekuju i u ovoj godini pad gospodarske aktivnosti, prosječno za 1,1 posto, pokazala je anketa koju je provela Hrvatska udruga banaka (HUB). Najveći pesimist očekuje pad od dva posto, a najveći optimist zadržavanje aktivnosti na prošlogodišnjoj razini.Očekivanja su prilično ujednačena i kada su u pitanju osoba potrošnja i investicije. Prosječni očekivani pad osobne potrošnje iznosi 1,2 posto, pri čemu najveći pesimist očekuje pad od 2,4 posto, dok najveći optimist očekuje pad za manjih 0,6 posto. Prosjek kod bruto investicija iznosi -4,2 posto, a raspon očekivanja se kreće između -4,9 posto i -3,3 posto.

Međutim, razlike su veoma velike kada je riječ o očekivanom kretanju izvoza: prosječno se očekuje pad za 1,1 posto, no raspon se proteže od -5,7 posto do +3,5 posto. Razlike su posljedica dvostruke neizvjesnosti: kako u pogledu brzine oporavka naših najvažnijih izvoznih tržišta, tako i u pogledu brzine prijenosa njihovoga rasta na povećanu potražnju za domaćim proizvodima i uslugama.

Prosječno očekivanje stope nezaposlenosti prema ILO metodi iznosi 10,6 posto. Apsolutni broj je vrlo visok, ali u aktualnim kriznim međunarodnim komparacijama posebno se ne ističe. Očekivanje je razmjerno izjednačeno. Najveći optimist očekuje stopu od 9,5 posto, a najveći pesimist 12,5 posto. Očekuje se stagnacija realnih plaća (prosjek: -0,2 posto) pri čemu se raspon očekivanja kreće od -1,5 posto do +0,5 posto. Mirnoći plaća trebala bi pomoći mirnoća inflacije. Očekivanja konvergiraju oko godišnje stope inflacije od 2,7 posto za 2010., i to u okviru uskog intervala raspona od minimalnih 1,8 posto do maksimalnih 3,2 posto.

Očekivani deficit konsolidirane opće države iznosi 3,8 posto BDP-a i nalazi se unutar uskoga raspona prognoza čije su granice postavljene na 3 posto i 5 posto. S obzirom na dubinu krize i usporedive pokazatelje u drugim zemljama ovaj će se deficit moći financirati, premda je nešto veći od onoga kojeg planira vlada. Razlika između Vladinih projekcija i očekivanja ekonomista može se objasniti razlikom u očekivanom tempu gospodarskoga rasta (Vlada ne očekuje daljnji pad u 2010.). Ta je razlika dovoljno velika da se mora osjetiti u manjem očekivanom ostvarenju javnih prihoda u scenariju koji predviđaju ekonomisti.

Očekivanje da će vanjski dug dosegnuti vrijednost godišnjeg BDP-a (omjer 100,2 posto uz vrlo uzak raspon prognoza) na prvi pogled djeluje upozoravajuće. Međutim, rast omjera vanjskog duga i BDP-a u 2009. i 2010. u velikoj će mjeri nastati zbog kontrakcije BDP-a. Ukupna vanjska pozicija ne izgleda bitno lošije nego ranijih godina jer se deficit tekućeg računa bilance plaćanja smanjuje. Ekonomisti očekuju deficit od -4,6 posto BDP-a (upola manje nego 2008.) uz također vrlo uzak raspon prognoza.

Ekonomisti očekuju da ćemo i 2010. biti u situaciji u kojoj će stabilnost biti na visokoj cijeni. Ne očekuju nikakve potrese ili značajnije poremećaje kada su u pitanju monetarna politika, kamatne stope i tečaj. Neki ekonomisti očekuju spuštanje kamatne stope na obratnim repo aukcijama HNB-a tijekom godine, no u očekivanjima kamatnih stopa i tečaja ne vide se posljedice takvoga poteza. Kamatne stope na 90 dana trebale bi ostati čvrsto unutar raspona od 4 do 5 posto, a prinosi na državne obveznice između 5 i 6 posto. Tečaj ne bi trebao iskočiti izvan intervala koji se potvrđuje već kroz dugi niz godina.