Banke guraju građevinare na rub isplativosti

Gradnja većine poslovnih tornjeva u Zagrebu je na čekanju, a završetak prvih velikih zgrada očekuje se 2011. godine, kada bi se, kažu prognoze, svjetsko gospodarstvo trebalo oporaviti od financijske krize. Oporavak gospodarstva ujedno je jamstvo za uspjeh projekata koji se očekuju za dvije godine.

»To i nije toliko loše, jer se poklapa s prognozama prema kojima bi tada trebao proći pritisak krize i nepovoljno gospodarsko okružje«, kaže Vedrana Likan, direktorica konzultantske tvrtke Colliers International. U međuvremenu će se sagraditi samo centri Urbanico na Sveticama, IT 3, potom Sky Office u Rudešu (ali mahom za potrebe investitora Zagreb Montaže i Dalekovoda, a manje za zakup) te Grand Svetice, čiji se završetak očekuje 2011. godine. Unatoč manjem broju novih projekta, cijene zakupa bi trebale ostati stabilne, smatra Likan, a možda će i neznatno padati. Mnogo je tvrtki, naime, odustalo od preseljenja u nove prostorije kao dio mjera uštede, a neke čak napuštaju nove urede zbog lošijeg poslovanja ili propadanja. Zbog toga zakupi ne bi trebali poskupjeti, a pregovaračka snaga je na strani zakupaca koji za isti novac mogu tražiti bolju kvalitetu i više usluga.

Najavljeni projekti sada su na čekanju zbog neodlučnosti banaka da ih financiraju te znatno strožih uvjeta kreditiranja nego prije godinu dana. Traže, među ostalim, da unaprijed bude zakupljeno čak 50 posto uredskog prostora, dok se u normalnim uvjetima poslovanja takvo što tražilo šest mjeseci prije završetka gradnje. Mnogi građevinari su ljutiti na banke, koje postrožuju uvjete kreditiranja do ruba isplativosti, unatoč činjenici da su sve one u Hrvatskoj godinama poslovale s velikim dobitkom te što vjerojatno imaju manevarskog prostora za popuštanje uzda u korist investitora.

Kako bilo, zbog banaka se odustaje i od mnogih projekata trgovačkih centara. Doduše, jedna od pozitivnih stvari je i svojevrsno čišćenje tržišta od suvišnih projekata koji bi se kad-tad našli u situaciji upitne isplativosti.

Direktorica konzultantske tvrtke RegioPlan Consulting iz Austrije na nedavnoj je Petoj međunarodnoj konferenciji o hrvatskom tržištu nekretnina kazala kako se još prije godinu dana znalo da je Zagreb veliki balon koji će se ispuhati, da je preveliko kolanje novca omogućilo gradnju mnogih trgovačkih centara, no sada na tržištu novca više nema, pa će pola projekata otpasti.

»Jedina formula preživljavanja ove godine je imati vlastiti novac. To je jedino jamstvo uspjeha nekog projekta jer je loše čekati da kriza prođe i da se pojavi novac financijskih institucija«, dodala je. Poručila je kako Zagreb ima previše projekata, ali i da će se zbog nedostatka izvora financiranja na području cijele regije odustati od 10 posto najavljenih gradnji trgovačkih centara te da je upitna realizacija polovice preostalih projekata. Ipak, kaže kako ne treba čekati da banke puste »jeftiniji« novac te kako je sada pravo vrijeme za razvijanje projekata koji uistinu mogu biti konkurentni i opstati na tržištu, bez obzira na krizu.

Da je novac »presušio«, potvrdio je i Alan Herjavec iz Odjela projektnog investiranja Splitske banke, koji je rekao da su banke zaista znatno smanjile, a neke i ukinule, financiranje projekata.

»Proces odobravanja kredita je znatno dulji nego prije, klijente se temeljitije provjerava, a kapital je skuplji. Dovodi se u pitanje i financiranje već odobrenih kredita«, kazao je Herjavec.

Juraj Sinanović iz TriGranita požalio se da je njegova tvrtka imala velikih problema zbog otkazivanja ugovora o financiranju gradnje Arena centra, ali su uspjeli pronaći model financiranja, te je gotovo cijeli prodajni prostor iznajmljen.

Direktor RedServea, koji gradi trgovački centar West Gate pokraj Zagreba, dodaje da pojedine banke traže i 70 posto unaprijed zakupljenog prostora. Banke pritom više ne vjeruju u projekte, ali ni drugim bankama, te žele sve veći udio vlastitoga kapitala u financiranju zgrada i uopće nevoljko daju novac za nove investicije.

Ne žele preuzeti rizik
Da su banke postrožile uvjete kreditiranja te da neće tako skoro promijeniti svoj stav, potvrđuje Herjavec iz Splitske banke navodeći anketu koja je u ožujku provedena među mađarskim bankarima. Prema njoj čak 99 posto bankara smatra da će banke još više smanjiti svoju spremnost financiranja projekata jer imaju manje »apetita« za preuzimanje rizika.