Banke ne mogu naplatiti 40 milijardi kuna kredita

Vlada očekuje da će privatna i javna poduzeća povećati ulaganja u gospodarstvo i tako izvući Hrvatsku iz recesije već iduće godine. No, najnoviji podaci Fine pokazuju da domaća poduzeća sve teže spajaju kraj s krajem, a za investiranje im ostaje sve manje novca. Stanje bi bilo bolje kad bi poduzeća mogla dobiti izdašnije i povoljnije kredite iz banaka, ali one zatvaraju slavine i povlače kapital iz Hrvatske.

Ako se zbroje financijski rezultati svih hrvatskih poduzeća, njihova bruto dobit u prvih devet mjeseci ove godine smanjila se za 5,6 posto, a svaka druga tvrtka posluje s gubitkom. Fina kaže da su poduzeća prijavila 459 milijarda kuna prihoda i 434 milijardi rashoda, što znači da je njihova dobit prije oporezivanja smanjena, a ukupno iznosi 25 milijarda kuna. Taj se rezultat odnosi na sva poduzeća u privatnom i državnom vlasništvu koja posluju na tržištu, a trenutačno imaju 844 tisuće zaposlenih, ili dvije trećine svih radnih mjesta u Hrvatskoj. Fina tvrdi da je to razmjerno dobar rezultat, s obzirom na uvjete, ali ne spominje činjenicu da je godišnja inflacija u Hrvatskoj iznosila oko pet posto. Fina također primjećuje da je u prošlih desetak godina svako treće poduzeće u Hrvatskoj poslovalo s gubitkom, a sada minus bilježi svako drugo. Vodeći poslodavci u zemlji kritizirali su prošlog tjedna Vladu da poreznom presijom dodatno iscrpljuje poduzeća, pa su je pozvali na reforme, osobito u javnom sektoru. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić najavio je prošlog tjedna nastavak tih reformi. Vlada najavljuje da će iduće godine osloboditi od poreza na dobit sve poduzetnike koji će je ponovno investirati u poduzeća i zapošljavanje ljudi. Međutim, okolnosti u hrvatskom okruženju ne idu u prilog povećanju ulaganja. Gospodarstva 17 članica eurozone opet su utonula u recesiju, jer najnoviji podaci Eurostata pokazuju da već dva tromjesečja za redom bilježe blagi pad. Banke se istodobno razdužuju i dovode do kreditne suše posvuda, pa i u Hrvatskoj. Tijekom 12 mjeseci, od lanjskog do ovogodišnjeg srpnja, banke su iz Hrvatske iznijele kapitala u vrijednosti od 8,4 posto hrvatskoga BDP-a, što znači oko 30 milijardi kuna, prema podacima Erste grupe iz Beča, objavljenima prije desetak dana. Hrvatska narodna banka nije obavijestila javnost o razmjerima ukupnog bijega bankarskog kapitala iz zemlje, već samo podatke za prvih osam mjeseci ove godine, iz kojih proizlazi da su banke iznijele 12,7 milijarda kuna. Banke pojačavaju iznošenje slobodne likvidnosti u inozemstvo djelomično i zbog slabe kreditne potražnje u Hrvatskoj, upozorio je Alen Kovač, glavni ekonomist Erste banke u Hrvatskoj. Domaći poduzetnici, pak, ne otimaju se za komercijalne kredite banaka, jer su im njihove kamate – od najmanje osam posto – previsoke, što dodatno iscrpljuje financije njihovih poduzeća koja se bore s recesijom.

Poduzetnici i banke pokazuju sve manji interes i za ovogodišnje povoljne kredite HBOR-a, prema modelu podjele rizika između bankara i države, kojima su kamate upola manje od komercijalnih. Državna razvojna banka je od proljeća održala pet aukcija za te kredite, ali na tri posljednje aukcije, uključujući i prošlotjednu, banke su uzele manje kredita nego što im je HBOR ponudio.