Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Srp 2013

Banke trebaju očistiti svoje tavane

Izvor: liderpress.hr · Autor: Lider/Hina  

Banke trebaju očistiti svoje tavane

Danas klijenti postaju sve zahtjevniji te inzistiraju na što većoj transparentnosti i jednostavnosti ponude, a regulacija bankarskog sustava postaje sve dinamičnija, smatra Toma Ćukić, menadžer u A.T. Kearneyu za SEE regiju.

Konzultanti ove kuće su u globalnoj studiji pod nazivom Smanjenje kompleksnosti u bankarstvu: Jednostavno uvijek pobjeđuje utvrdili da bi samo pojednostavljivanje portfelja proizvoda i usluga i bolji fokus banaka na ponudu prilagođenu potrebama klijenata rezultirali smanjenjem udjela troškova u prihodima banaka za čak 25 posto (vidi Sliku 1), što bi podiglo profitabilnost banaka.

Velik broj proizvoda i usluga u ponudi rezultira visokim troškovima na svim razinama sustava banke, a posebno u mreži poslovnica (front office) gdje je potreban velik broj zaposlenika koji najveći dio svog radnog vremena troše na puko objašnjavanje proizvoda u ponudi klijentima. Tako čak 75 posto ukupnih troškova obrade otpada upravo na rad u poslovnicama. No, i drugi dijelovi sustava koji se moraju baviti održavanjem velikog broja proizvoda (middle i back office) generiraju nepotrebno visoke troškove. Takav proizvodni miks znatno opterećuje i bankarske IT sustave”, izjavio je Ćukić.

Prema njegovim riječima, nije neobično da banka u svom portfelju ima i više od 500 različitih proizvoda i usluga, od čega dvije trećine otpada na zastarjele proizvode i usluge koji se ne prodaju niti ne generiraju nove prihode.

-Prekompleksan portfelj ne utječe samo na troškove. On dovodi i do smanjenja potencijalnih prihoda od novih proizvoda i usluga koje banka uvodi. Naime, kada klijent ne može jasno razabrati što točno određeni proizvod čini skupljim od onog drugog, banke često pribjegavaju najjednostavnijem rješenju kako bi novi proizvod zaživio na tržištu - davanju popusta. Iako se popusti na nove proizvode često vežu za neko određeno razdoblje, nakon isteka tog razdoblja banke u većini slučajeva u strahu od gubitka klijenta ipak odustaju od podizanja cijene-dodaje Ćukić.

Takav način formiranja ponude fokusiran je na proizvode, a ne na klijente i njihove potrebe, uz veće troškove i gubitak prihoda, dovodi i do gubitka strpljenja klijenata jer u kompleksnoj ponudi proizvoda ne mogu razabrati transparentnu, jasnu i usporedivu ponudu kako žele. Ćukić upozorava i da disperzirana i neujednačena ponuda negativno utječe i na efikasnost sustava upravljanja rizikom.

U A.T. Kearneyevoj studiji se bankama preporučuje pojednostavljivanje ponude koja vodi većoj profitabilnosti u tri koraka:

1. Banke trebaju 'očistiti svoje tavane'
U A.T. Kearneyu prekompleksni portfelj proizvoda i usluga u ponudi banaka doživljavaju kao pretrpan tavan kuće koji treba raščistiti. Pod tim podrazumijevaju pokretanje detaljne analize svih proizvoda i usluga u ponudi u svjetlu broja korisnika, prihoda i troškova koje generiraju. Rezultati te analize će pokazati što treba ostati u ponudi, a što se može jednostavno izbrisati. Prema nalazima A.T. Kearneya, ovim načinom se može portfelj proizvoda i usluga smanjiti i za više od 30 posto.

2. Bankarske proizvode kreirati modularno kao automobile
U A.T. Kearneyu bankarima preporučuju preuzimanje modularnog dizajna proizvoda, uobičajenog u automobilskoj industriji. Naime, različita vozila se rade na istoj platformi, no različitim kombinacijama dijelova i razinom opreme proizvođači zadovoljavaju različite želje svojih kupaca. Kao primjer preslikavanja takvog načina formiranja proizvoda i usluga u bankarski sustav u A.T. Kearneyu navode primjer američke banke Union Bank koja je potpuno prepustila svojim klijentima izbor usluga koje žele vezati uz svoj tekući račun i koje imaju potrebu plaćati. Takav način pristupa podrazumijeva ujednačavanje osnovnih elemenata svih proizvoda, poput definiranja cjenovnih algoritama i osnovnih i dodatnih modula koji se nude klijentima. Samo standardizacijom cjenovne politike u proizvodnom portfelju banke mogu povećati svoje prihode od 5 do čak 15 posto, izračunali su u A.T. Kearneyu.

3. Bankarske proizvode podrediti željama i potrebama korisnika
Podređivanje proizvoda željama i potrebama korisnika podrazumijeva kreiranje proizvoda iz perspektive klijenta, a osnovna ideja je da se neke osnovne usluge poput vođenja tekućih računa i kreditnih kartica ponude besplatno, a onda više naplate posebne usluge skrojene prema specifičnim potrebama klijenata poput hipotekarnih kredita ili upravljanja financijskom imovinom. U A.T. Kearneyu smatraju da bi se bankari u prodaji složenijih proizvoda i kombinacija različitih proizvoda trebali ugledati u praksu tvrtke Amazon koja prednjači u sposobnosti predviđanja budućih želja svojih klijenata i ciljanoj ponudi upravo proizvoda koji bi klijentima mogli biti interesantni. U A.T. Kearneyu naglašavaju da danas klijenti odluke o korištenju određene usluge donose znatno prije dolaska u poslovnicu i razgovora s osobnim bankarom (vidi Sliku 2), pa je nužno proizvode i usluge za koje se procjeni da bi mogle biti najzanimljivije klijentima nuditi pojedinačno, kroz više kanala. Kako i u ponudi svih ostalih proizvoda i usluga, i u bankarskom biznisu su sve veće korištenje interneta i socijalnih mreža kao izvora informacija dovele do promjena u ponašanju klijenata. Pojedinačni pristup je tu ključan jer različite dobne i socijalne skupine klijenata imaju različite preferencije ne samo oko ponude određenih proizvoda, već i oko cijena koje su za njih spremne izdvojiti.


Komentari članka

Vezani članci

UGP traži veću transparentnost i učinkovitost upravljanja javnim novcem

10.04.2026.

UGP naglašava kako je cilj doprinijeti razvoju učinkovitijeg i pravednijeg sustava te jačanju percepcije pravednosti i jednakih standarda

Poljska dominira, a u Hrvatskoj velik pad investicija u startupove

02.03.2026.

Iako u Istočnoj Europi živi trećina europske populacije, ona i dalje privlači tek 5,5 posto ukupnog europskog rizičnog kapitala

Slovenija ima drastično drugačiji pristup turizmu od Hrvatske. I ide joj odlično

01.09.2025.

SLOVENSKI turizam već neko vrijeme bilježi stabilan uzlazni trend. Naš sjeverni susjed, smješten između Alpa i Jadranskog mora, kontinuirano ostvaruje rast broja dolazaka i noćenja turista te se sve češće spominje kao jedna od poželjnijih turističkih dest

Prva slovenska kompanija koja vrijedi pet milijardi eura

06.02.2025.

Tržišna vrijednost Krke u ponedjeljak je premašila pet milijardi eura, što dosad nije dosegla nijedna slovenska tvrtka. Krka je svakako među prvima na “radaru” onima koji izlaze na Ljubljansku burzu. Ove godine osjetno je veći interes domaćih investitora

Vlasnik Violete: Gradimo novu tvornicu i širimo proizvodnju u Lasti

30.01.2025.

VLASNIK kompanije Violeta iz Gruda Petar Ćorluka najavio je izgradnju nove tvornice higijenskih proizvoda te proširenje proizvodnje i modernizaciju pogona tvornice keksa Lasta iz Čapljine u što će biti uloženo 10 milijuna eura, prenosi Forbes BiH.

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk