Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Srp 2009

Besmislena cesta od 3,67 milijardi

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Darko Pajić  

Besmislena cesta od 3,67 milijardi

Hrvatska će zbog spašavanja proračuna u iduće četiri godine gotovo potpuno odustati od gradnje autocesta, a izuzetak će biti samo oni projekti koji su već ugovoreni, što znači da bi se trebala graditi potpuno nepotrebna i prometno neopravdana dionica Dubrovnik - Doli na krajnjem jugu Hrvatske. Za nju su ugovori o gradnji vrijedni 3,67 milijardi kuna već potpisani pa je 11. svibnja ove godine bivši premijer Ivo Sanader na lokaciji budućeg čvora Dubrovnik kod mjesta Osojnik slavodobitno označio početak gradnje. Ta gradnja je u međuvremenu postala doslovno besmislena, jer je sada definitivno jasno da od mosta Pelješac neće biti ništa još bar deset godina, jednako kao što još bar pet godina neće biti ništa od gradnje nastavka autoceste nakon prolaska Ploča. Tako je i izuzetno skupa autocesta Dubrovnik - Doli osuđena da postane dionica koja s obje strane počinje u kršu i kamenjaru, jer do nje neće biti nikakvog spoja autoceste. Ludost hrvatske prometne politike još je veća ako se zna da turizam u Dubrovniku uopće ne ovisi o spoju s autocestom, da se ne govori o tome da Dubrovnik jednostavno ne može primiti neki veći broj automobila, koje bi tamo dovela autocesta.

Osim što je najavila obustavu gradnje Pelješkog mosta do 2015. godine, predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor najavila je i obustavu mnogih infrastrukturnih projekata u iduće četiri godine s izuzetkom onih za koje su potpisani ugovori. Upravo zbog toga je važna dionica Dubrovnik - Doli, gdje bi se ugovor o gradnji s nizom domaćih građevinskih tvrtki na čijem je čelu Konstruktor iz Splita jednostavno morao razvrgnuti ili do daljnjega staviti izvan snage.

Ništa od mosta preko Drave
U ovom trenutku definitivna odluka još nije donesena, ali se zna da direktori Hrvatskih autocesta i Hrvatskih cesta već tjedan dana vrlo aktivno pregovaraju sa Vladom o novom programu gradnje autocesta i cesta u sljedeće četiri godine. Neslužbeno doznajemo da će se vjerojatno odustati od mosta preko Drave, čija gradnja košta nešto manje od milijardu kuna i koji je spoj između Hrvatske i Mađarske u projektu slavonskog koridora 5C. Ni autocesta Zagreb - Sisak neće bolje proći jer je trenutačno u igri samo opcija gradnje relativno kratke dionice između Zagreba i Velike Gorice.

Započeti projekt Podravske magistrale također će se značajno usporiti i mogao bi ostati na razini zemljanih radova najmanje do 2013. Posljednja, ali nikako ne i najmanje važna, jest dionica Rijeka - Žuta Lokva, koja se gotovo sigurno neće graditi ni na jednom dijelu još bar četiri godine. Sve te procjene tek treba potvrditi usvajanjem programa gradnje na Vladi, gdje će morati biti riječi i o raskidu ugovora za oko 30 kilometara dugu autocestu Dubrovnik - Doli. Taj raskid mogao bi biti i pravno problematičan ako bi se neka od građevinskih tvrtki usudila tražiti naknadu za izgubljeni posao i prihode.

Obećanja su pljuštala
Svaki dobar gospodarstvenik ne bi ni sekunde promišljao nego bi odmah tužio državu koja mu je uzela posao i pritom bila dovoljno lakomislena da sve to ovjeri i potpisima. Bilo bi to naivno očekivati, jer jednako kao što pas ne ujeda ruku koja ga hrani, tako ni Žderić iz Konstruktora, Pilipović iz Hidroelektre, Miličić iz Dalekovoda ili netko drugi iz neke druge domaće građevinske tvrtke neće ni pomisliti tužiti državu i Vladu, koja im je osigurala posao i financijsku stabilnost.

Nije naodmet ni podsjetiti kako se sve to događa samo dva i pol mjeseca od govora Ive Sanadera, koji je na budućem gradilištu nadomak Dubrovnika između ostalog kazao i ovo: “Izgradnja ceste do Dubrovnika vraćanje je duga hrvatskom jugu i nema toga tko će nas spriječiti da bismo je završili, kao i toga tko bi spriječio da sagradimo Pelješki most”, kazao je Sanader.


Komentari članka

Vezani članci

Vugrinčić: Ove godine otvaramo poljsko tržište, a u planu je još jedno

09.02.2026.

Prošla, 2025. godina bila je najbolja dosad za tržište ETF-ova (engl. exchange traded fund, investicijski fond koji obično prati neki burzovni indeks). Globalna imovina u tim investicijskim proizvodima narasla je na oko 19,85 bilijuna dolara, što je gotov

Izlasci na burzu u srednjoj Europi: Malo izdanja, puno signala

09.01.2026.

Ako gledamo prošlu godinu, u CEE regiji je osim Zagrebačke burze IPO imala samo Varšavska burza na koju je izlistana Diagnostyka

Što stoji iza rasta stranih ulaganja i zašto Hrvatska i dalje ovisi o turizmu

08.12.2025.

Prema podacima HNB-a, od 1993. godine u Hrvatsku je stiglo ukupno 54,6 milijardi eura stranih ulaganja, a prošla je godina s 4,3 milijarde eura stranih ulaganja bila druga najuspješnija u povijesti, odmah iza rekordne 2021. godine. Trenutno stanje inozemn

Koliko je velika kriza u Njemačkoj? Tvrtka koja postoji 500 godina je na rubu propasti

08.09.2025.

Povijest tvrtke Casimir Kast GmbH je duga gotovo 500 godina. Sada je tradicionalna tvrtka insolventna.

Lani u Njemačkoj zatvoreno najviše firmi u posljednjih 15 godina

26.05.2025.

Farmaceutski i kemijski sektori također su bilježili visoke stope zatvaranja tvrtki. Mnoga zatvaranja odnose se na mala poduzeća, no posljednjih godina su zatvarane i veće kompanije.

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke