Bespravna gradnja: Dosad riješeno samo 4,7% molbi

Upravni odjeli za legalizaciju u gradovima i županijama, koji su do 30. lipnja zaprimili 774 tisuće zahtjeva za ozakonjenje bespravne gradnje, do sada su ih, podatak je Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, riješili oko 36.500, odnosno 4,7 posto. Iako je riječ o malom postotku, zapravo se rješava daleko više zahtjeva nego u početku primjene zakona, kad su i pristizali u daleko manjem broju.

Sad se u mjesec dana riješi oko 4.500 zahtjeva, odgovaraju iz Ministarstva, za razliku od početnih dvjestotinjak krajem prošle godine. Kako su upravne odjele svih ovih mjeseci u rješavanju zahtjeva usporavali mnogobrojni pozivi bespravnih graditelja i stalno zaprimanje novih zahtjeva, sad će se zahtjevi rješavati puno brže, zaključuju u Ministarstvu. Hoće li, međutim, geodeti, arhitekti i inženjeri građevinarstva stizati nadopunjavati dokumentaciju i izrađivati elaborate, budući da će upravni odjeli strankama koje su predale samo "goli" zahtjev omogućavati po 60 dana za predaju ostalih papira? U Hrvatskoj rade, primjerice, 762 ovlaštena inženjera geodezije i ako svakome od njih trebaju barem tri dana za jedan elaborat, svi geodeti u Hrvatskoj u godinu dana mogu napraviti oko 60.000 elaborata, odnosno njih oko 120.000 kroz dvije godine, koliko ministrica graditeljstva Anka Mrak-Taritaš predviđa da će trebati za rješavanje glavnine zahtjeva. Arhitekti, geodeti i građevinari uvjereni su da će za završetak ovog posla trebati više od dvije godine, no pojedinačne će slučajeve, uz rok od 60 dana za predaju elaborata, uvjereni su, uspjeti pratiti. Prema njihovim neslužbenim informacijama, elaborati niti neće trebati za polovicu pristiglih zahtjeva, jer je navodno toliko i jednostavnih odnosno pomoćnih građevina u ukupnom broju pristiglih zahtjeva za legalizaciju. To znači da se inženjeri i arhitekti moraju pozabaviti sa "samo" oko 390.000 ostalih, složenijih gradnji, za koje će trebati priložiti i elaborat. U Ministarstvu su ranije bili i optimističniji pa su naglašavali da čak 85 posto bespravnih građevina spada u kategoriju jednostavnih i pomoćnih zgrada, za koje nije potrebno priložiti geodetsku snimku, niti je potrebna pomoć inženjera građevinarstva ili arhitekta. Manje zahtjevnih zgrada ima oko 12 posto, kažu, a samo tri posto njih ulazi u kategoriju zahtjevnih građevina, odgovarali su iz Ministarstva ranije. Što se tiče inženjera građevinarstva, odgovara Zvonimir Sever, predsjednik Hrvatske komore inženjera građevinarstva, oni problema s velikim brojem pristiglih zahtjeva neće imati, budući da građevinari već duže vrijeme drugog posla praktički niti nemaju.

Predsjednik Hrvatske komore arhitekata Tomislav Ćurković napominje pak da će problema imati oni arhitektonski biroi koji su se prestali baviti svakim drugim poslom i "nakrcali" zahtjevima za legalizaciju. Takvih je, dodaje, manji broj, dok u ostalim biroima ima dovoljno arhitekata za preuzeti umjereni broj zahtjeva. Ćurkovićev kolega Hrvoje Hrabak, predsjednik Udruženja arhitekata Hrvatske, dodaje da prije jeseni upravni odjeli niti neće stići otvoriti veliku većinu pristiglih zahtjeva, odnosno tražiti njihovu nadopunu, no od jeseni bi već mogla nastati gužva. Mnogi bespravni graditelji, nakon što su iz Srbije počele pristizati avionske snimke iz 1968. godine, u legalizaciju neće niti morati ustanovi li se da su njihovi objekti građeni prije te godine, u što oni prilikom predaje zahtjeva nisu bili sigurni.