Bez kvalitetnog obrazovana nema gospodarskog razvoja

Zaposlene i nezaposlene osobe od 1. travnja za svoje dodatno obrazovanje mogu dobiti vaučere u sklopu programa koji Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) provodi u suradnji s Ministarstvom rada. Za to je u iduće četiri godine osigurano 300 milijuna kuna u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a ove će ih godine imati mogućnosti iskoristiti četiri tisuće osoba, a u iduće četiri godine, do 2026., njih 30 tisuća. Hrvatska se za model vaučera odlučila kako bi bolje odgovorila na potrebe tržišta rada i do 2030. dostigla prosjek EU-a u obrazovanju odraslih. Prosjek EU-a je 10,8 posto, dok je Hrvatska trenutačno na 3,5 posto.
- Do sada na području Osječko-baranjske županije imamo odobrenih 257 vaučera. Imamo programe koji su nam već završeni, no oni su bili online. Bio je to internetski marketing i brendiranje, kojega je provodilo ZIRS učilište iz Zagreba. Tijekom Tjedna cjeloživotnog učenja, 28. rujna, održat ćemo okrugli stol na koji smo pozvali sva učilišta s našeg područja da se bolje upoznamo s dinamikom rada i izazovima s kojima se susrećemo s obje strane, jer ipak vaučeri su od ove godine potpuna novost, pa je dobra komunukacija s našim i stranim učilištima izrazito bitna. Cilj nam je da što više osoba bude upoznato s ponudom. Mi smo do sada imali i prijave s drugih područja, primjerice iz Splitsko-dalmatinske županije, naravno svi za online programe. Najviše interesa s našeg područja je za front-end developere, zatim internetski marketing i brendiranje, web-dizajnere, python developere. Učilišta iz naše županije nude i programe kao što su administrator baze podataka gdje možda nije potrebno tolika razina predznanja ili ranije stručne spreme, kao i za viličara. Gospodarenje otpadom, grafički dizajni samo su još neki od programa za koji je velik interes, a sve podrobnije informacije mogu se pronaći na stranici www.vauceri.hzz.hr, istaknula je Mariana Kuna, rukovoditeljica Odjela za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje Područne službe HZZ-a Osijek.

Digitalizacija

Hrvatska udruga poslodavaca u suradnji s Gradom Labinom i Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike održala je proteklog tjedna konferenciju pod nazivom "Kako politikama rada i kontinuiranim ulaganjem u obrazovanje potaknuti gospodarski razvoj." Konferenciju je obilježila rasprava o značaju povezivanja obrazovanja i tržišta rada, ulozi poslodavaca u hrvatskom kvalifikacijskom okviru, ulozi države u kreiranju mjera i politika rada, aktivnim politikama zapošljavanja te trenutačnom stanju na našem tržištu rada.
- U Hrvatskoj je problem posebno izražen zbog negativnog demografskog trenda i iseljavanja radne snage, posebno mladih. Puno smo podataka i analiza o tim problemima slušali, ali samo jedan broj kristalno ocrtava veličinu problema: u proteklih osam godina populacija naših srednjoškolca umanjena je za 19,5 posto. Uz to, poslovi se zbog ubrzane digitalizacije i automatizacije mijenjaju velikom brzinom pa se novom tržištu rada moramo brzo prilagođavati. Za te velike promjene trebamo bolje i relevantnije obrazovanje, a važno je i da povezivanje tržišta rada i sustava obrazovanja bude što intenzivnije. Probleme s radnom snagom dodatno nam otežava i trenutačna situacija krize i galopirajuće inflacije. Iako posljednje dvije i pol godine stalno rješavamo neke goruće probleme – od pandemije do trenutačnog problema dramatičnog rasta cijene energenata – ne smijemo stati s rješavanjem strukturnih problema našeg gospodarstva. To je jedini način da u Hrvatskoj stasa veći broj uspješnih kompanija, koje će otvarati radna mjesta, s poslovima koji su globalno konkurentni, što je jedino moguće uz smanjenje poreznog opterećenje rada, istaknula je tom prilikom Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić naglasio je kako unatoč izvanrednim okolnostima koje su obilježile svjetsko i europsko gospodarstvo posljednje tri godine, možemo sa sigurnošću ustvrditi kako hrvatsko tržište rada napreduje i doprinosi gospodarskom rastu i razvoju.

- Uz dosadašnje mjere prisutne na tržištu rada poput mjera aktivne politike zapošljavanja, za što je od 2016. uloženo više od 6,7 milijardi kuna u koje je uključeno gotovo 200 tisuća osoba, do poticanja otvaranja novih radnih mjesta u zelenoj i digitalnoj industriji, Vlada RH će nastaviti jačati hrvatsko tržište rada u europskom i svjetskom kontekstu, s naglaskom na stvaranje održivih i kvalitetnih radnih mjesta, jačanje zdravog poduzetništva i ulaganje u stjecanje dodatnih vještine radnika. Također, Vlada RH je u idućem razdoblju iz Europskog socijalnog fonda plus osigurala više od šest milijardi kuna za mjere aktivne politike zapošljavanja, obrazovanja i zapošljavanja mladih - dodao je Piletić.
Pregled Mjera aktivne politike zapošljavanja i vaučere za obrazovanje zaposlenih i nezaposlenih osoba (NPOO) prezentirao je Ivan Vidiš, državni tajnik.

Produktivnost

- U nadolazećem razdoblju potrebno će biti izgrađivati vještine koje će omogućiti suočavanje s brzim tehnološkim, društvenim i ekonomskim promjenama koje dolaze. Produktivnost i kvaliteta radne snage, isto kao i njezina sposobnost prilagodbe brzim promjenama, ključne su odrednice konkurentnosti i investicijske privlačnosti hrvatskog gospodarstva. Kvaliteta formalnog obrazovnog procesa, ali i spremnost na cjeloživotno učenje, presudni su preduvjeti za snažni gospodarski rast. Upravo u cilju većeg sudjelovanja nezaposlenih i zaposlenih osoba u cjeloživotnom obrazovanju s naglaskom na stjecanje zelenih i digitalnih vještina kao i osiguranje kvalitetne radne snage poslodavcima u okviru Nacionalnog plana otpornost i oporavka uspostavljen je sustav vaučera. Od početka provedbe u travnju pa do danas zaprimljeno je četiri tisuće i odobreno više od tri tisuće zahtjeva za vaučerima te je interes, kako raste i broj različitih obrazovnih programa, sve veći, a do 2026. godine u programe obrazovanja odraslih planirano je utrošiti iznos od 300 milijuna kuna", istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš.

U okviru panela hrvatski su poslodavci i poduzetnici istaknuli značenje suradnje države i privatnog sektora u oblikovanju politika tržišta rada i zapošljavanje te potrebu kontinuiranog dijaloga radi daljnjeg jačanja suradnje. Sudjelovali su državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš, Valter Glavičić, gradonačelnik grada Labina, Gordana Nikolić, predsjednica HUP-Udruge poslodavaca u obrazovanju, Kristian Krpan, član Izvršnog odbora HUP-a, Mislav Balković, član Izvršnog odbora HUP-a, i Aleksandar Raić, potpredsjednik za transformaciju i ljudske resurse iz Infobipa.

Zaključak svih dionika panela je da ulaganje u obrazovanju nema alternativu. Kako bismo odgovorili potrebama tržišta rada i smanjili utjecaj negativnih demografskih trendova, obrazovanje moramo učiniti relevantnijim, a Hrvatsku atraktivnijom za strane studente i visoko kvalificiranu radnu snagu.