Bez prerađivačke industrije Slavonija će nastaviti gubiti stanovništvo

Rezultati popisa stanovništva potvrdili su prognoze o depopulaciji područja na kojima nema dovoljno ekonomskih aktivnosti, a Slavonija će nastaviti gubiti stanovništvo bez obnove i razvoja prerađivačke industrije, ocijenio je za HINA-u ekonomski analitičar Damir Novotny.

Slavonske županije su, kaže, posebno pogođene, s obzirom na to da je to područje kontinentalne Hrvatske u tranziciji izgubilo prerađivačku industriju.

Podaci iz popisa stanovništva koje je objavio DZS pokazuju da se broj stanovnika Hrvatske 2021. smanjio u odnosu na 2011. za 413.056 ili 9,64 posto, od čega je broj najvidljivije pao u slavonskim županijama, a najmanje u Zagrebu i primorskim županijama.

Najveći relativni pad broja stanovnika prisutan je u Vukovarsko-srijemskoj županiji (20,28 posto), Sisačko-moslavačkoj (19,04 posto), Požeško-slavonskoj (17,88 posto), Brodsko-posavskoj (17,85 posto) te u Virovitičko-podravskoj županiji (17,05 posto).

Novotny navodi kako poljoprivreda u Slavoniji ima učešće u BDP-u slavonskih županija oko 14 posto, što je obilježje niskorazvijenih zemalja.

"Bez razvoja prerađivačke industrije Slavonija će nastaviti gubiti stanovništvo, što će naravno negativno utjecati na postojeću ekonomsku strukturu", istaknuo je Novotny.

Napominje kako su Vladine intervencije u tom području u većini financirane iz EU fondova što jednostavno nije dovoljno.

Zemlje članice EU-a, primjerice Poljska i Slovačka, kako je naveo, u svoja su deprivirana područja usmjerila veliki dio EU fondova i nacionalnih sredstava kako bi privukle direktna strana ulaganja u industrijski sektor.

Kao primjere dobre prakse Novotny je naveo poljsko Potkarpatsko vojvodstvo, u kojem su, uz pomoć EU fondova i ulaganja privatnih zapadnih poduzeća, stvorena nova industrijska struktura i otvorena brojna radna mjesta.

Slovačka je u istočna područja različitim poreznim povlasticama i EU fondovima privukla autoindustriju. Slično je učinila Rumunjska, a prije nekoliko godina, kazao je, mađarska je vlada privukla veliko ulaganje njemačkog BMW-a u deprivirana područja na istoku zemlje, oko grada Debrecina.

Novotny napominje i kako je austrijska vlada u pokrajinu Gradišće, koja je zbog svoga geografskog položaja desetljećima gubila stanovništvo, usmjerila u proteklih desetak godina oko 3,5 milijardi eura u projekte izgradnje postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, projekte zdravstvenog turizma, dva velika veleučilišna kampusa i brojne male projekte prerađivačke industrije.

Slovenija je pak sustavnim regionalnim politikama privukla značajna inozemna ulaganja u deprivirana područja Prekomurja i Kočevja te na taj način otvorila radna mjesta koja su nestala propadanjem tekstilnih tvornica.

"Krajnje je vrijeme da se u Slavoniji, umjesto infrastrukturnih projekata, Vladinim poticanim mjerama započne sustavno privlačiti prerađivačka industrija koja će se temeljiti na poljoprivrednoj proizvodnji i šumarstvu", istaknuo je Novotny navodeći kako, primjerice, u žitorodnom području Baranje ne postoji ni jedan mlin.

"Ciljanim mjerama Vladine intervencije nužno je pokrenuti ulaganja privatnog sektora u prerađivačkoj industriji i proizvodnji energije iz obnovljivih izvora", kazao je.

Promašene politike upravljanja poljoprivrednim zemljištem
Mišljenja je i kako su Vladine politike povezane s upravljanjem državnim zemljištem desetljećima potpuno promašene.

Za ratarsku proizvodnju, kako je kazao, danas je potrebno okrupnjavanje, nikako ne održavanje malih poljoprivrednih gospodarstava.

Uz proizvodnju mlijeka nužno je dodati prerađivačke kapacitete, kako je to svojedobno učinila Irska koja je iz EU fondova financirala ulaganja u oko 120 malih mljekara i proizvodnju sira.

Uz slične poljoprivredne površine kakve ima i Hrvatska, Irska danas izvozi sira i maslaca u vrijednosti od oko 1,5 milijardi eura, dok je Hrvatska veliki uvoznik sira i maslaca, kazao je Novotny.

Manje površine mogu se specijalizirati za intenzivnu proizvodnju povrća, uz uvjet navodnjavanja, istaknuo je te dodao kako se u Hrvatskoj vrlo mali broj poljoprivrednih površina navodnjava unatoč činjenici da je Hrvatska jedna od triju zemalja u EU koje imaju najveće rezerve podzemnih voda.

"Vlada mora ubrzati regionalni razvoj Slavonije i središnje Hrvatske kako se ne bi reducirala samo na uski pojas Jadranske Hrvatske, koja unatoč renti položaja, uživa velike Vladine poticaje za izgradnju prometne i turističke infrastrukture", istaknuo je Novotny.