Bio je prvi na listi srama, a sada država njemu duguje 200 milijuna kuna

Čuli smo puno puta da porezni organi ne uspijevaju ući u trag poreznom dužniku u pokušaju podmirenja obveza, ali evo nam i obrnutog scenarija u kojemu porezni obveznik opsjeda porezne službenike i inzistira da mu se precizno utvrdi stanje duga, usklade kartice, te na zakonit način omogući zatvaranje porezne obveze.

Mirko Rapić, o njemu je riječ, poznati trogirski poduzetnik, potpuno iziritiran odnosom poreznika koji uporno ignoriraju takva njegova nastojanja, prošlog je tjedna čak odbio napustiti prostorije trogirske ispostave Porezne uprave do dolaska policije, i to iz protesta što ne može dobiti traženu dokumentaciju o svom slučaju. Htio je da se njegovo nastojanje evidentira barem u policijskom zapisniku (voditeljica ispostave Željana Radić dala je izjavu da se od nje traži izlist duga, ali da ga ona ne može izdati).
Ovdje se valja prisjetiti da je prigodom objave liste poreznih dužnika (liste srama) Mirko Rapić bio na prvome mjestu kao najveći porezni dužnik s dugom od gotovo 42 milijuna kuna. Rapić je tada, šokiran, upozoravao na nevjerodostojnost te liste tvrdeći da “Porezna Uprava, protivno zakonu, vrši represiju nad njim i iznosi lažne činjenice o visini i iznosu poreznog duga”. Isticao je da je Porezna uprava zaduživala pogrešnog poreznog obveznika i takvim postupcima izgubila potraživanja koja navodi.

Nakon objave liste, Nagodbeno vijeće Fine je podnijelo Trgovačkom sudu u Zadru – Stalnoj službi u Šibeniku prijedlog za pokretanjem stečajnog postupka zbog brzog namirenja vjerovnika. U stečajnom postupku sud je, međutim, utvrdio da stečajni dužnik nema dospjelih obveza za plaćanje te je obustavio postupak.

Bez odgovora
Na rješenje o obustavi stečajnog postupka izjavljene su žalbe koje je Visoki trgovački sud u Zagrebu odbacio kao nepravodobne i nedopuštene. Nakon te odluke, rješenje Trgovačkog suda u Zadru – Stalne službe u Šibeniku postalo je pravomoćno i ovršno.
– To pravomoćno i ovršno rješenje dostavio sam Poreznoj upravi, ali ona odbija po njemu postupiti – kaže Mirko Rapić.

Cijeli slučaj Rapić je prijavio pismenim putem Ministarstvu financija, ministru Borisu Lalovcu, ravnatelju Porezne uprave Borisu Šuvaku, Službi unutarnjeg nadzora Porezne uprave Ljiljani Jagatić, voditelju Odjela za naplatu Igoru Andrakoviću, pročelnici područnog ureda za Dalmaciju Sjajni Barišić Spain, voditeljici ispostave Trogir Snježani Radić, DORH-u. Navedenim dopisom je prijavljen cijeli niz nezakonitih radnji i postupanja djelatnika Porezne uprave. Pročelnica Sjajna Barišić Spain obvezala se da će čim prije slučaj istražiti i zakonito postupiti.
– Prošlo je mjesec i pol, ali nema nikakvih odgovora. Porezna uprava skriva nezakonito postupanje svojih djelatnika i radi mi nenadoknadivu štetu. Stoga pitam ministra financija Borisa Lalovca i njegove podređene do kada misle cijeli slučaj držati u ladici kako bi prikrili kriminalno i nezakonito knjiženje uvećanog poreznog duga – ljutito će Rapić.

Promatraču sa strane logično se postavlja pitanje: zašto država ne može naplatiti potraživanja od svojih dužnika koje je objavila na listi srama? Mirko Rapić kaže da su problem zakuhale porezne ispostave još 2006. godine. Greška, neznanje ili čak namjera, sad je i njemu manje važno.

Obrt R.L.E. prešao je vrijednost prometa iznad određenog iznosa, pa je po sili zakona morao promijeniti pravni oblik, odnosno obaviti novu registraciju i staviti obrt u mirovanje. Da bi izvršio takvu promjenu, morao je platiti sve obveze prema Poreznoj upravi proizišle iz obrta.

Na Trgovačkom sudu u Šibeniku registriran je u pravni oblik “trgovca pojedinca”. Novi pravni subjekt R.L.E. t.p. počeo je poslovati nastavljajući poslovanje obrta. U Poreznoj upravi to je stvorilo nedoumice. Primjerice, HZMO nije imao dilema i R.L.E. t.p. vodi kao novi subjekt poslovanja. Porezna uprava, međutim, ne prihvaća izmjenu pravnog oblika te zaduženja knjiži na Mirka Rapića, kao fizičku osobu, negirajući subjekt poslovanja.

Dvostruko knjigovodstvo
– Videći da nešto nije u redu, tražio sam upute i objašnjenja i upozoravao na nelogičnosti. Uočio sam da su sva zaduženja neispravna i nezakonita. Tražio sam od Porezne uprave da to isprave sukladno zakonu i registraciji koja se vodi u Registru Trgovačkog suda u Šibeniku, ali bez uspjeha. Novčana sredstva kojima je raspolagao R.L.E. trgovac pojedinac oduzimaju, uplaćuju i knjiže na obrt. U doslovnom smislu, knjigovodstvo je bilo duplo i kao takvo protivno zakonu – kaže Rapić.

Umjesto rješenja problema, kaže, u porezni nadzor mu je stigla Financijska policija koja ga, baš zbog vođenja poslovanja na takav način, kažnjava sa 6,2 milijuna kuna, i to bez rješenja o završenom poreznom nadzoru. Jednostavno su zadužili spomenuti iznos s kamatama. Ubrzo je Mirko Rapić osvanuo na listi srama, a onda se pokušao pokrenuti stečajni postupak.

Zbog svega, prema grubim procjenama, na ime prava na naknadu dviju šteta te povrata pogrešno, nezakonito i prisilno naplaćenog novca, pripadajuće zakonske kamate i prava na naknade šteta sukladno istom zakonu, Rapić bi imao pravo potraživati od države više od 200 milijuna kuna. Svjestan da je borba protiv sustava iscrpljujuća i teška, ne gaji iluzije o naplati pravog bogatstva od države, nego traži čist odnos i nastavak s radom.

Rapićeve optužbe

- Nezakonito postupanje u donošenju ovršnih rješenja
- Uskraćivanje prava na uvid u evidenciju poreznog obveznika
- Naplaćivanje obveza koje je Porezna uprava svojim rješenjem stavila izvan ovršnosti u iznosu od 2.200.000 kuna uvećano za zatezne kamate
- Zaknjižena novčana kazna u iznosu od 6.100.000 kuna uvećana za zakonsku zateznu kamatu
- Naplaćivane kamate koje su upisane u pravu zaloga nad nekretninom koja je založena kao sredstvo osiguranja poreznog duga 4.000.000 kuna
- Naplaćivana kamata kada je Porezna uprava uzimala tražbine dužnikova-dužnika u iznosu tri puta po 5.000.000 kn
- Porezna uprava nikada nije dostavljala obračune kamata, odnosno nikada nije ispostavila račune za naplaćene i nenaplaćene kamate
- Porezna uprava poništila i OIB tvrtki koji je dodijelila, i na takav način uvećala dug s 20 na 42 milijuna kuna
- R.L.E.t.p. ustupio RH 10.500.000 kuna dionica “Viktora Lenca” koje je dobio u stečajnom postupku, ali za taj iznos nije porezno rasterećen
- Porezna uprava je pogriješila u identifikaciji i zaduženju poreznog obveznika i na takav način zamijenila jamačko-dužničke odnose poreznog obveznika
- Rješenje o novom OIB-u nikada nije dostavljeno
- Uvid u evidenciju poreznog obveznika R.L.E.t.p. iz Drniša kojemu Porezna uprava negira postojanje
- Izbjegavanje prikazivanja i pismene dostave stvarnog iznosa strukture duga i stvarnog dužnika kojeg vode u svojoj evidenciji
Identifikacija

Porezna uprava pogriješila je u utvrđivanju i identifikaciji poreznog obveznika, odnosno u utvrđivanju i identifikaciji jamačko-dužničkog odnosa. Zamijenila je uloge tako da je negirala postojanje dužnika, a porezne obveze zaduživala na jamca. To je dovelo do paradoksalne situacije da dužnik ima preplaćene porezne obveze i potražuje cca 450 tisuća kuna od Porezne uprave, a jamac dug u iznosu od cca 52 milijuna kuna. Za što ja jamčim kad imam preplaćene porezne obveze. Porezna uprava mora postupiti na zakonit i ispravan način, i zakonito i ispravno zadužiti i zaknjižiti porezne obveze – ističe Rapić.