Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Ruj 2024

Bogati Norvežani bogatstvo od nafte ulažu u Hrvatsku, a ne u Norvešku. Zašto?

Izvor: www.index.hr · Autor: Branimir Perković  

Bogati Norvežani bogatstvo od nafte ulažu u Hrvatsku, a ne u Norvešku. Zašto?

NEKE države na svijetu imaju tu sreću da leže na nafti i plinu, sirovinama bez kojih je moderna ekonomija nezamisliva. Ali sama činjenica da država ima obilje nafte i plina ne mora značiti i da je njeno stanovništvo bogato ni da je kvaliteta života u njoj visoka.

Važno je kako se to bogatstvo koristi, a to ovisi o formalnim i neformalnim institucijama koje su uspostavljene u nekoj državi. Dokaz za to je Norveška, koja obiluje plinom i naftom, a nema standardne probleme naftom/plinom bogatih država, koji se kolokvijalno opisuju kao "prokletstvo resursa".

Jedan od načina na koje su Norvežani uspjeli maksimalno iskoristiti bogatstvo svoje države naftom i plinom je tzv. naftni fond. To je fond u koji država uplaćuje dio renti od vađenja nafte i plina, a on taj novac ulaže u dionice svjetskih kompanija i druge vrijednosne papire (obveznice, trezorske zapise...).

Norveškom fondu koji investira prihode od nafte je zabranjeno ulagati u Norveškoj, ali ulaže u Hrvatskoj
Strogo mu je zabranjeno ulagati u Norveškoj, pa ulaže u ostalima državama na svijetu. Jedna od njih je Hrvatska. Za to postoji jako dobar razlog. Cilj fonda je ulagati dio državnih prihoda od vađenja nafte i plina da bi se osiguralo i povećalo bogatstvo sadašnjih i budućih Norvežana. Formalni naziv fonda je Globalni državni mirovinski fond (eng. Government Pension Fund Global).

Iako se nekada smatralo da u Sjevernom moru ne može biti zaliha nafte, 60-ih je počelo istraživanje. Pokazalo se jako uspješnim, a Sjeverno more je tijekom idućih par desetljeća postalo jedna od svjetski značajnih lokacija za vađenje nafte i plina.

Investicije su se masovno počele slijevati u Norvešku, a državni prihodi od eksploatacije nafte i plina rasti. Država je dijelila koncesije za eksploataciju, ali ulazila i u vlasništva naftnih kompanija. Stvoreno je svojevrsno javno-privatno partnerstvo u kojem su kompanije bile u većinski privatnom vlasništvu, ali je udio imala država, koja je kontrolirala i dodjelu odobrenja za bušenje.


Komentari članka

Vezani članci

Končar otvorio novi laboratorij vrijedan više od 20 milijuna eura

16.07.2026.

Riječ je o najsuvremenijem tehnološkom objektu za velike električne strojeve i pogone u Bedekovčini kakvih ima svega nekoliko u Europi

Franck planira gradnju novog proizvodno-skladišnog pogona

16.07.2026.

Nakon akvizicije tvornice u BiH kompanija najavljuje novu investiciju, ubrzava digitalizaciju, uvodi AI i nastavlja ulaganja iz vlastitih sredstava

JGL pokreće najveći investicijski ciklus u svojoj povijesti

09.07.2026.

Predsjednica Uprave Eva Usmiani Capobianco kaže da će ulaganje od 139 milijuna eura povećati proizvodne kapacitete i ubrzati međunarodnu ekspanziju

Od Rimca do Thompsona: neobična godina za velike

30.06.2026.

Ove godine na prestižnu ljestvicu ušlo je 96 novih kompanija, najviše od pandemije, uz značajne promjene u strukturi

Mlinar cilja 230 milijuna eura prihoda, rast ubrzavaju akvizicije

26.06.2026.

U protekle četiri godine Mlinar Grupa, najveća pekarska grupacija u Adria regiji, gotovo je udvostručila prihode od prodaje na lanjskih 197,2 milijuna eura. I ova joj je godina krenula sa snažnim rastom pa je u prvom kvartalu ostvarila prihod od 45 miliju

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1404 članka imaju tag ict
  6. 1580 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1088 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 875 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk