Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Ou 2010

Bolje da poslušaju Rohatinskog

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Ana Blašković  

Bolje da poslušaju Rohatinskog

U kakofoniji savjeta i recepata kako izliječiti bolesnu ekonomiju prije nego li pacijent umre, jedan se glas posebno kristalno čuje. Bez obzira je li upozorenje suptilno ili zagrmi. S Trga burze iz HNB-a ovaj puta na šezdesetak stranica stiglo suptilno, ali vrlo ozbiljno upozorenje o financijskoj stabilnosti.

Sustav trenutno jest stabilan, ali pogoršavanje gospodarske situacije u zemlji ozbiljno prijeti bankama. Što to znači jasno je, bez stabilnih banaka nema stabilnog gospodarstva.Sve do prije nekoliko mjeseci činilo se frustriranoj javnosti i nekim politikantima (koje se, istinabog, i danas može čuti u dijelu saborskih klupa), da banke ne dira kriza. Eksplozija loših kredita i potonuli profiti ocrtavaju sasvim drugu stvarnost banaka u kojoj su ekstra zarade skup lijepih želja. No, tu nije kraj. HNB upozorava da loša situacija opasno prijeti kapitalu banaka. U dva scenarija koja je razradila, središnja banka očekuje dobru ili lošu varijantu. U dobroj varijanti nazvanoj temeljni scenarij, u kojoj BDP ove godine raste (doduše) mizernih 0,3 posto, a tečaj ostaje stabilan, kapital banaka ne bi trebao biti ugrožen. Većina banaka ostaje dobro opskrbljena kapitalom, no o dokapitalizacijama (ili drugom rješenju) bit će prisiljeni razmisliti bankari na čelu onih banaka orjentiranih primarno na posuđivanje tvrtkama jer one kapitalno padaju ispod zakonskog minimuma. U crnom scenariju, s dva posto pada BDP-a i deprecijacijom kune od 10 posto, loši krediti porasli bi gotovo 130 posto.

Tada kapital čak gotovo polovice banaka (koje upravljaju s 12 posto aktive) pada ispod 10 posto, a njih pet na manje od 4 posto! U šok-scenariju, ponajprije zbog šoka deprecijacije, kapitalna adekvatnost pada kod svih banaka - čak i univerzalnih koje su najšire diperzirale rizik. O korporativnim i personalnim da se i ne govori - njihov kapital ispuhao bi se na čak i ispod liberalne EU granice od 8 posto! Što je time guverner Željko Rohatinski želio poručiti? Iako je HNB bezbroj puta upozorio što bi slabljenje kune značilo, na Trgu burze očito smatraju da je ponavljanje majka učenja. Jednako značajno jest i upozorenje vlasnicima malih banaka da se konačno "zbroje" jer se crni scenarij odnosi upravo na njih. I u danima "meda i mlijeka" malima je bilo teže, a danas im je orijentiranost na, primjerice, isključivo tvrtke ili gotovinske kredite uteg oko vrata. Njihov spas mogle bi biti milijunske dokapitalizacije za koje je upitno imaju li vlasnici financijske snage. Druga opcija jest da se konačno pokrenu međusobna spajanja. Sigurno je tek da im vrijeme istječe.


Komentari članka

Vezani članci

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Kako do dijela od 47 milijuna eura, dosad najpovoljnijeg izvora financiranja za poljoprivrednike?

19.07.2026.

Najavljene zajmove i kredite s kapitalnim rabatom odnosno onih s otpisom dijela glavnice, ukupne vrijednosti 47 milijuna eura, komentirala je za Agroklub Ana-Marija Špicnagel, konzultantica s gotovo 15 godina iskustva u pripremi i provedbi EU projekata u

HUP protiv poreza na ekstraprofit: Kažnjava se poduzetnički rizik i uspjeh

26.06.2026.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorava u četvrtak kako bi uvođenje poreza na prekomjernu dobit poslalo negativan signal domaćim i stranim investitorima, dok Hrvatska dovršava proces pristupanja OECD-u.

Istarski poduzetnici zatražili više od 28 milijuna eura kredita, dio sredstava već je gotovo potrošen

26.06.2026.

Kroz kreditnu liniju "Poduzetnik Istarska županija 2025." dosad je obrađen 151 zahtjev za dodjelom poduzetničkih kredita i zatražen iznos veći od 28,1 milijuna eura, izvijestila je u četvrtak Istarska razvojna agencija IDA.

Paušalac ili d.o.o.: što se više isplati nakon reforme

07.06.2026.

Računica pokazuje da kod prihoda od 60 tisuća eura d.o.o. postaje povoljniji tek ako stvarni godišnji troškovi prijeđu oko 36.600 eura

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk