Brodari se prilagođavaju propisima Europske unije

Hrvatski pomorski promet doživljava velike izmjene, a u skorije vrijeme u cijelosti će se prilagoditi propisima Europske unije. Pregovarači su uložili velike napore kako bi domaći brodari po ulasku Hrvatske u EU bili maksimalno zaštićeni od nelojalne konkurencije, što danas nije slučaj. Upravo na nelojalnu konkurenciju godinama su upozoravali domaći brodari, mali i veliki, koji su tražili brojne izmjene u zakonskoj regulativi, poglavito kad je riječ o kabotaži (prijevoz putnika, odnosno tereta između pojedinih mjesta u državi). Hrvatska obrtnička komora tražila je prijelazni rok od minimalno 10 godina, jer smatraju kako je ono nužno za prilagodbu, posebice kad je riječ o ribarskoj floti koja nužno treba rekonstrukciju bez koje neće postati konkurentna na tržištu. Danas u HOK-u djeluje oko 10.000 obrtnika koji se bave morskim prijevozom. Od njih, 350 su mali brodari. Prosjek starosti brodova u Hrvatskoj je visokih 56 godina, što je još jedna u nizu upozoravajućih brojki kad je riječ o domaćoj floti.

»Hrvatska je strana predložila da se europska praksa u dijelu javnog obalnog linijskog pomorskog prometa odgodi do 2016. Taj je prijedlog prihvaćen kao i onaj koji se odnosi na kružna putovanja u kabotaži, za što je rok kraj 2014.«, kaže nam Danijel Mileta, državni tajnik u Ministarstvu prometa, mora i infrastrukture. »Nastojali smo maksimalno zaštititi interese hrvatskog pomorskog gospodarstva, ali smo istodobno vodili računa i o interesima razvoja hrvatskog turizma općenito i interesa hrvatskih otoka. Moram istaknuti kako, kad je riječ o primjeni standarda Europske unije koji se odnose na sigurnost i zaštitu okoliša, u tom dijelu nismo tražili izuzetke. Svjesni smo da je takva primjena u našem interesu«, kaže Mileta. Pitanje prijelaznih razdoblja uređeno je tako da je odgođeno otvaranje unutarnjeg tržišta i zadržano pravo isključivo za brodove hrvatske zastave u kabotaži, i to za obavljanje obalnog linijskog pomorskog prijevoza do 31. prosinca 2016. godine. Kad je riječ o kružnim putovanjima, rok je 31. prosinca 2014. i odnosi se na brodove do 650 bruto tona. Hrvatska je tako dobila traženo vrijeme u kojem će se flota i brodari pripremiti za moguću konkurenciju koja će doći iz zemalja koje su članice EU-a.

Mileta objašnjava kakva će biti praksa tijekom prijelaznog razdoblja. Sve tvrtke koje imaju nastan u Hrvatskoj, odnosno brodovi koji su upisani u hrvatski upisnik, bit će isključene iz kabotaže u drugim državama članicama EU-a. Prije isteka druge godine, a nakon što Hrvatska uđe u EU, druge države članice moći će obavijestiti Europsku komisiju o tome planiraju li, primjerice, produljiti prijelazno razdoblje za najviše dvije godine ili ne. Nadalje, svaka od država članica moći će tijekom prijelaznog razdoblja obavijestiti Komisiju namjerava li plovilima upisanim u hrvatski upisnik dopustiti kabotažu na svom području.

»Prilagodba domaćeg zakonodavstva onom u EU nužna je kako bi se postigla ujednačenost propisa s pravnom stečevinom EU-a«, naglašava državni tajnik Mileta. Cilj je postići bolji nadzor u području sigurnosti unutarnje plovidbe, jedinstveno planiranje razvoja infrastrukture vodnih puteva i luka unutarnjih voda, jedinstveni pristup tržištu te mogućnost povezivanja u jedinstvenu mrežu plovnih puteva Europske unije. »Brzina napretka ovisit će o raspoloživim sredstvima koja će se usmjeravati u razvoj plovidbe kao i u razvoj luka«, rekao je tajnik Mileta.