Broj hibridnih vozila na hrvatskim cestama u posljednje se tri godine utrostručio

Popularnost hibrida raste zbog ekološke osviještenosti, prepoznavanja prednosti takvih vozila, ali i državnih subvencija. Još veće bonuse država daje za električne automobile

Trend rasta hibridnih vozila na hrvatskim cestama itekako je vidljiv. I brojka nije baš simbolična, pogotovo posljednje dvije godine. Prema podacima centra za vozila Hrvatske, 2013. evidentirano je 446 hibridnih vozila, 2014. čak 873, a 2015. brojka se penje na 1347 hibrida. Slično je i s električnim vozilima. Ekološka osviještenost, prepoznavanje prednosti takvih vozila? Svakako. Ali i državne subvencije. A to je, uza zelene kredite, važna stavka koja pomaže da se što više hibrida nađe u voznom parku ili usidreno u marini.

Uvođenjem državnih subvencija potražnja za vozilima na hibridni pogon (kombinacija dva pogona, elektromotora i benzinskog motora koji rade sinkronizirano) znatno je porasla. Porasla je i potražnja za električnim automobilima, na koje je država dala još veće bonuse. Posljednje dvije godine Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) građanima i tvrtkama odobrio je sufinanciranje nabave više od 1422 vozila u sklopu svog programa poticanja čišćeg transporta, za što je osigurano ukupno 50 milijuna kuna.

– Unutar tog programa građanima i tvrtkama sufinancirala se kupnja novih vozila, kupljenih ili u Hrvatskoj ili u zemljama EU, ali registriranih isključivo u Hrvatskoj. Fizičke osobe mogle su dobiti poticaj za jedno vozilo, koje imaju obvezu zadržati u vlasništvu barem godinu dana. Tvrtke i obrtnici mogli su dobiti do 700 tisuća kuna te vozila moraju zadržati u vlasništvu minimalno tri godine – pojašnjavaju u FzOEU, koji je i oko dva milijuna kuna odobrio za nabavu i postavljanje 38 punionica jer je s obzirom na trend trebalo osigurati i prateću infrastrukturu.

Podsjećaju da je do sredstava za kupnju hibrida bilo moguće doći brzo, slijedeći jednostavnu proceduru. zahtjev za sufinanciranje predavao se Fondu, uz kopiju osobne iskaznice, predračun i tehničke podatke, na temelju kojih se potpisivao ugovor o sufinanciranju. Nakon kupnje vozila, u Fond je bilo potrebno dostaviti račun i kopiju prometne dozvole, a sredstva sufinanciranja isplaćivala su se na račun u roku od 30 dana.

Osim sufinanciranja vozila tu su bili i drugi projekti čišćeg transporta – od pametnih semafora i posebnih programskih rješenja za distribucijske rute, električnih i sustava gradskih bicikala do električnih plovila. Nedavno su s 80 posto sredstava sufinancirali nabavu hibridnog plovila proizvedenog u domaćem brodogradilištu koje će nadzirati akvatorij Nacionalnog parka brijuni. Cilj svih tih projekata, ističu u FZOEU je smanjiti potrošnju fosilnih goriva te emisiju stakleničkih plinova iz prometa, koja se na razini EU-zemalja kreće oko 25 posto. Prema podacima Energetskog instituta Hrvoje Požar, emisija cO2 u ukupnom domaćem prometu iznosi oko 5,6 milijuna tona, od čega na cestovni promet otpada gotovo tri milijuna tona.

Hoće li slične projekte donijeti i ova godina, s kojim programima, uz kakve uvjete i proračun FZOUE nastavlja, rano je za reći. No činjenica je da se tržište sve više okreće hibridima, što je moguće vidjeti kod većine marki koje u ponudi ima takva vozila. Najtraženija među njima na tržištu je Toyota Yaris. I to iz jednostavnog razloga – najpovoljnija je. U prvom valu državnih poticaja većina je otpala upravo na taj model, koji sa subvencijom postaje jeftiniji od dizelaša, a istovremeno ima automatski mjenjač. Općenito je Toyota broj jedan među hibridima u svijetu, a poznavatelji te scene kažu da je i u Hrvatskoj najviše profitirala tim poticajima. Toyota još ima i Auris Hybrid i, naravno, Prius. Ostali se proizvođači, također, polako uključuju u tu borbu, ali riječ je o skupljim modelima koji još ne mogu privući mase poput Toyote. Cijene hibridnih vozila se, naime, kreću od 80-ak tisuća kuna pa sve do 700 tisuća kuna ako odluka padne na, primjerice, Mercedes GLE Hybrid. Riječ je, inače, o iznimno pouzdanim vozilima. Klasični hibrid nudi prednost u gradskoj vožnji gdje potrošnja može biti čak i niža od dizelaša. Na struju se mogu voziti najviše pet kilometara i oni koji su ga vozili kažu da treba biti iznimno nježan. S obzirom na to da na autocesti uvijek radi termički motor, prednosti nema. dakle, ušteda na hibridu je jedino i isključivo moguća u gradskoj vožnji. No trendovi tržišta idu ka plug-in te čistim električnim vozilima, kao i vozilima na vodik. Plug-in automobili nude doseg od 30 do 50 kilometara na električni motor, što je dostatno za svakodnevne gradske potrebe.

Tu je i klasični termički motor koji preuzme vožnju ako se struja potroši ili se krene na neko putovanje. Kod čistih električnih vozila još uvijek je rak-rana doseg, koji je do 200 kilometara. za nadopuniti spremnik potrebno je minimalno dva sata punjenja i to još uvijek nije prihvatljivo za neko dulje putovanje. Također, pri niskim temperaturama kapacitet baterije znatno se smanjuje. Stoga pojedini automobilski stručnjaci smatraju da je kombinacija električnog motora koji može zadovoljiti gradske potrebe i klasičnoga termičkog motora idealno rješenje za srednjoročnu budućnost. Neki su već krenuli prema njoj, a takvih bi, s obzirom na trendove i eventualne subvencije, moglo biti sve više.