Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Stu 2016

Čemu revizija ako ne otkrije lažnu dobit, krivotvorene obveznice, nestale milijune

Izvor: lider.media · Autor: Emile Wolf  

Čemu revizija ako ne otkrije lažnu dobit, krivotvorene obveznice, nestale milijune

Herkul je uspio očistiti Augijeve staje samo u jednom danu. Njegova nadljudska snaga itekako bi nam koristila i danas, prije svega u čišćenju svijeta od nezasitne pohlepe – iako bi mu za to trebalo nešto više vremena jer tu su, primjerice: nepravilnosti u Fifi, atletika i doping, Volkswagenovo varanje na testovima emisije, optužbe za podmićivanje protiv proizvođača lijekova, vodeće banke koje se terete za izbjegavanje plaćanja i utaja poreza. Pa pitajmo se samo koliko bi klijenata danas uopće izrazilo povjerenje u integritet banaka? A što je s računovodstvom i revizijom?

Igre s knjiženjem

Čini se da neprestana nastojanja da se proces poslovnog upravljanja (vlast/administracija) preuredi nisu uspjela nimalo smanjiti napast lažiranja brojčanih iznosa u financijskim izvješćima. Svi poslovni propisi koji guše tvrtke, velike novčane kazne i dulje zatvorske kazne nisu uspjeli postići ništa u unaprjeđenju prakse financijskog izvještavanja. Prva nagrada za dvojbeno izvještavanje trebala bi biti uručena Toshibi – ne samo zbog obujma (gotovo dvije milijarde dolara, odnosno 1,3 milijarde funti precijenjene dobiti) nego i zbog prijevara koje su nastavljane tijekom gotovo sedam godina. To se naziva dobro poznatim problemom ‘korporativne kulture’: nadređeni postavljaju nemoguće ciljeve i podređeni poduzimaju računovodstvene prečace kako bi ih ispunili – prerano knjiže prihode i odgađaju knjiženje troškova.
Kada je u 2009. godini izvršni direktor saznao da tvrtka ide prema gubitku od 1,5 milijardi dolara, izjavio je da je taj rezultat toliko sramotan da ga se ne smije objaviti. Stoga su njegovi uslužni podređeni suradnici napravili operativni zahvat pa je objavljena dobit od četiri milijuna dolara. Svaka cinična osoba mogla bi pretpostaviti da je stil i obujam odstupanja dovoljno konzistentan iz godine u godinu da ga ne mogu otkriti osnovni analitički testovi japanske revizorske tvrtke Ernst&Young ShinNihon LLC (EYS). No alati revizije trebali su se razvijati na način da idu ukorak s mogućnostima prijevare te zapanjuje da procedure EYS-a nisu uspjele upozoriti revizore na prijevaru tolikog razmjera, što samo po sebi poništava svu vrijednost njihova rada u šest uzastopnih razdoblja izvješćivanja. Prijevaru su, ustvari, odmah ogolili vanjski stručnjaci koji se koriste naprednom digitalnom forenzičkom tehnologijom.

Slijepi revizori

Eufemistički tehnički žargon revizora u istoj mjeri sam sebe odaje, jednako kao što i alarmira: iako je Toshibin projekt Westinghouse pokazao gubitke od 332 milijuna dolara, tvrtka je inzistirala da se gubitak prikazuje u iznosu od 225 milijuna dolara. Tumačenje tvrtke je prevladalo i 107 milijuna dolara (ekvivalent od 25% dobiti prije oporezivanja toga kvartala) jednostavno je svrstano u evidenciju revizije kao ‘neispravljeno pogrešno prikazivanje’. Kao da se taj podatak ne odnosi na materijalnu vrijednost.
Tescova praksa pogrešnog izvješćivanja ima mnogo toga zajedničkog s Toshibinom. Kad su viši zaposlenici shvatili da prodajni ciljevi koje je postavilo rukovodstvo neće biti ispunjeni, oni su išli toliko daleko da su knjižili rabate na plaćanje dobavljačima koji su bili uvjet za postizanje tih ciljeva – u međuvremenu su se potajno dogovorili s dobavljačima da prihvate odgodu plaćanja. Rezultat? U nekim slučajevima, Tesco je morao svojim dobavljačima platiti bez rabata.
Kada najveća javna dionička društva promiču kulturu postizanja dobiti u tako kratkom razdoblju, dužnost je revizora (PwC-a u slučaju Tesca) da uvijek očekuju ili predviđaju njihove podvale. U svojoj briljantnoj analizi prijevare u američkom fondu Equity Funding Corporationu u 1970. godini, autor Raymond Dirks ukratko je objasnio standardni komentar da rutinske revizorske procedure nisu dizajnirane za otkrivanje prijevara: ‘Ako rutinske revizorske procedure ne mogu otkriti 64.000 lažnih polica osiguranja, 25 milijuna dolara krivotvorenih obveznica i 100 milijuna dolara nestalih sredstava, koja je onda svrha revizije?’

Jednostavno krivotvorenje

Zatim, tu je Globo, grčka softverska tvrtka za mobilne telefone, koja je doživjela slom u listopadu prošle godine usred navoda da je krivotvorila financijske izvještaje (poslovne knjige). U slučaj su uključeni Ured za ozbiljne prijevare, City of London policija i Nadzor za financijsko upravljanje te Vijeće za financijsko izvještavanje istražuje njihovu revizorsku tvrtku Grant Thornton. Čini se da su se prihodi Globa temeljili na fiktivnim prodajnim računima koje su generirale tvrtke bez aktivnosti i imovine koje je stvorio Globo. Ali, nije to ništa novo.
Sve navedeno nije ništa više nego letimičan pogled na svijet računovodstvenih prijevara i nesposobne (neadekvatne) revizije. Čak je i KPMG-ova revizija HBOS-a ponovno izašla na vidjelo kako bi se sada temeljito proučila, i to nakon objave izvješća na 407 stranica koje je objavila središnja engleska banka The Bank of England o krizi 2008. godine, u kojoj je banka HBOS bilježila nekontrolirani rast, zatim njezina izloženosti komercijalnim nekretninama i davanje kredita niske kvalitete – priča o neadekvatnim rezervacijama za loše kredite, praksa za koju smo već mnogo puta čuli.

Autor: Emile Wolf


Komentari članka

Vezani članci

MojPosao objavio iznos prosječne plaće s dodacima u prvom kvartalu 2026.

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

DZS potvrdio lošu prognozu: Inflacija u Hrvatskoj ubrzala rast

17.04.2026.

Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u ožujku 4,8 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u četvrtak Državni zavod za statistiku (DZS), čime je inflacija osjetnije ubrzala na godišnjoj razini.

Poskupjela potrošačka košarica, evo i koliko

17.04.2026.

Osnovna prehrambeno-higijenska potrošačka košarica koja obuhvaća 51 najnužniji proizvod, u ožujku je koštala 489,53 eura, što je 3,55 eura više u odnosu na veljaču, pokazuje mjesečno istraživanje portala za usporedbu cijena Koliko.HR, u suradnji s Hrvatsk

Kraći radni tjedan još uvijek nije realna opcija

17.04.2026.

Puno radno vrijeme u Hrvatskoj iznosi 40 sati tjedno, najčešće raspoređenih na osam sati dnevno tijekom pet radnih dana, navodi Zakon o radu. Po broju stvarno odrađenih sati Hrvatska se redovito svrstava u sam vrh Europske unije, no pojedine zemlje biljež

Prosječna plaća s dodacima u prvom kvartalu 2026. premašila je 1.600 eura

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke