Cijene hrane u svijetu divljaju, što će biti kod nas?

U protekloj godini cijene hrane u svijetu porasle su za trećinu. Povećanje proizvodnje biogoriva, utjecaj klimatskih promjena i gospodarski rast nekadašnjih zemalja u razvoju, sve je to poguralo cijene prema rekordnima u posljednjih 30 godina, javlja The Financial Times, a Svjetska banka prošli tjedan objavila je da je indeks cijena hrane u srpnju povećan za 33 posto na godišnjoj razini. Hoće li se i kako svjetske cijene odraziti na domaće tržište hrane? U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) podsjećaju da je Hrvatska potpisnica raznih međunarodnih ugovora i članica organizacija poput WTO-a i CEFTA-e te kandidat za članstvo u Europskoj uniji, pa time u velikoj mjeri izložena kretanjima na svjetskom tržištu.

'U situaciji kada su svjetske zalihe hrane na niskoj razini i kada je očito da se globalna poljoprivredna proizvodnja ne može nositi s rastom populacije te standarda u određenim mnogoljudnim ekonomijama (u prvom redu Kini i Indiji), klimatskim promjenama, ali i pojedinim konkurentskim proizvodnjama (biogorivo), vrlo je izgledan rast cijena hrane u svijetu s direktnim utjecajem i na lokalna tržišta kao što je naše', smatra Zoran Radan, savjetnik u sektoru za poljoprivredu HGK. Od drugih pojava na globalnom tržištu, Stipan Bilić, direktor Kondina, izdvaja cijene izražene u dolarima i eurima, dakle njihova kretanja ovise o tečajevima, te špekuliranje na svjetskim burzama.

'To su globalna kretanja na koja ne možemo utjecati. Međutim, imamo niz specifičnosti koje pogoršavaju stvar. Niz poljoprivrednih proizvoda je preskup i cijene sirovina veće su nego vani, što poskupljuje ulazne troškove industriji. Naši prerađeni prehrambeni proizvodi zato su skuplji od konkurencije', poručuje Bilić. Zbog sniženja cijena na domaćem tržištu, podvlači Bilić, valja povećati proizvodnju. 'Moramo početi proizvoditi viškove', savjetuje.

Na domaćem tržištu, prema Tržišno-informativnom sustavu u poljoprivredi (TISUP), cijene svinjskog mesa padaju, goveđeg su stabilne, ali cijena kukuruza u srpnju bila je gotovo trostruko viša, za 61 posto, nego lani u isto vrijeme. Cijena pšenice u lipnju iznosila je 1,59 kn/kg, a cijena brašna sada je viša za 67 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Tko je, primjerice, planirao svinjogojsku proizvodnju na osnovi kalkulacija s prošlogodišnjim cijenama kukuruza, kada je bio gotovo trostruko jeftiniji, mogao bi se jako iznenaditi. Srećko Ladišić iz odjela za stočarstvo Hrvatske poljoprivredne komore upozorava da će porast cijena udariti na stočare. 'U Hrvatskoj je ovogodišnja suša nanijela velike gubitke proizvodnji stočne hrane, tako da će mnoge stočarske farme poslovati na pragu rentabilnosti i preživljavanja.'

Mijo Latin, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, kaže da su i neki pozitivni pokazatelji vrlo krhki. 'Uzgajivači goveda mogu biti zadovoljni cijenom najviše zbog izvoza. Kad god se govedima napuni brod za Libanon, cijene se dodatno stabiliziraju, inače bi i one padale kao cijene svinja', tvrdi Latin. Dok Bilić smatra da se seljaci nepotrebno bune tražeći više otkupne cijene ratarskih proizvoda i isplatu poticaja čak i prije zakonskog roka, Latin poručuje da ne odustaju jer, primjerice, cijene brašna rastu (67 posto u odnosu na lani), a cijena pšenica neznatno.

Poljoprivredno-prehrambeni sektor složen je i povezan proces proizvodnje hrane za ljude i životinje, pa su u Sloveniji odlučili donijeti prehrambeni kodeks, koji je najavio ministar poljoprivrede Dejan Židak. Nizom mjera i dogovora između proizvođača, prerađivača i trgovaca slovenska vlada namjerava umiriti domaće tržište hranom i spriječiti poskupljenja. Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), najavljuju, ovaj tjedan otići će u Sloveniju da bi saznali pojedinosti o tom kodeksu.

'Kodeks se prevodi, a sljedeći tjedan upravni odbor Hrvatske poljoprivredne komore napravit će prijedlog koji ćemo poslati Vladi', najavio je Vladimir Novotny, glasnogovornik HPK. Kodeks je, kaže, važan kako bi se spriječilo nepotrebno bujanje cijena, jer je očito, smatra, da pri tome koristi nemaju proizvođači i potrošači nego trgovci i prekupci.