Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Kol 2009

ČLANAK: Strateški plan kao temelj donošenja poslovnih odluka

Izvor: www.poduzetnistvo.org · Autor: Ivana Čandrlić Dankoš  

ČLANAK: Strateški plan kao temelj donošenja poslovnih odluka

Poznata je prispodoba o gospodaru koji je odlaskom na put povjerio svoje novce slugama. Svaki sluga dobio je jednako talenata da s njima upravlja do gospodarovog povratka. Prvi je sluga od jednog talenta napravio 5, drugi 10, a treći je svoje talente spremio jer je znao da je gospodar strog, pa ga nije želio naljutiti. Po povratku gospodar je pozvao svoje sluge i onom tko je stekao najviše, najviše dao, a onom tko nije stekao ništa oduzeo i ono što mu je bilo dano. Prispodoba ukazuje na potrebu vrednovanja ostvarenih rezultata kao primarnoj osnovi nagrađivanja.

U vrijeme krize, kada se "režu" rashodi, a prihodi nastoje zadržati, postavlja se pitanje kriterija po kojima će se nešto provoditi. Prilikom razmišljanja o smanjivanju državnih rashoda otvaraju se pitanja smanjenja državnog aparata, te smanjenja plaće kao oblika "ušteda" u državnom i lokalnim proračunima.

U svojoj analizi dr.sc. Anto Bajo(1) ukazuje na rast broja zaposlenih u administrativnim tijelima i korisnicima proračuna lokalnih jedinica u razdoblju od 1997. do 2008. godine za čak 80%. Jednako tako dr. Vojko Obersnel(2) govori o potrebi preispitivanja broja općina i gradova, te o potrebi spajanja istih na mjestima gdje su iste jedinice same sebi svrhom. No, ovo su problemi koji se sada spominju, jer u vrijeme krize gotovo svi nastoje ponuditi svoje rješenje problema. Sigurno je da problem organizacije administracije predstavlja problem, no, ona nije nastala sada u vrijeme krize i njeno rješavanje ne bi bilo dobro provoditi bez temeljite analize, jer su to odluke koje imaju dugoročne posljedica. Ocjene i procjene kako treba smanjiti administraciju su polurješenja sve dok se ne ponudi odgovor što s ljudima koji bi trebali biti otpušteni. Otkazi i zahvaljivanje na suradnji jesu najbolnija, ali ujedno i najjednostavnija rješenja, znatno je teže osmisliti mogućnosti zapošljavanja tih ljudi na kojima će znanja u koja je naša država uložila moći biti iskorištena. Drugim riječima potrebno je provoditi promjene, ali čitava priča mora imati smislen kako početak tako i kraj. Smanjuju se rashodi, ali istovremeno indirektno i prihodi jer će porast nezaposlenosti uzrokovati smanjenje kupovne moći, pad potrošnje,a tako i punjenje proračuna.

Još jedan preko-noćni projekt je projekt punjenja državnog proračuna kroz poreze. Iako se već godinama priča o potrebi preispitivanja poreza, te što i koliko oporezivati, donošene su odluke o uvođenju tzv. "poreza solidarnosti". Ideja uvođenja ovog poreza je dodatno punjenje državnog proračuna, kroz uvođenje posebnog poreza na plaće, mirovine i druge primitke plaća po stopi od 2% i stopi od 4%. Analizirajući neka obilježja "kriznog poreza" mr.sc. Ivica Urban(3) ukazuje na činjenica da dobar porezni zakon mora voditi računa o graničnoj poreznoj stopi. Ukoliko je ista viša od 100%, veća porezna osnovica u konačnici daje veći porez, ali i manji dohodak, što nije dobro, jer u konačnici dovodi do re-rangiranja. Drugim riječima za bolje plaćen posao u konačnici možete ostvariti manji dohodak ako ste u određenim dohodovnim intervalima. Bolje plaćen posao trebao bi biti ekvivalent za odgovornije, radno mjesto, što nas ponovno dovodi do pitanja sustava vrijednosti.

Činjenica je da kriza traži odricanja. Sigurno je da ju svi direktno ili indirektno osjećamo, no svaka odluka vlade, posebice ona u obliku zakona, nosi svoju poruku. Nisu dobre poruke iz kojih nije jasno vidljivo kako su poslovni rezultati, odgovornosti i uspješnost u obavljanju posla ključni. Oni trebaju biti vrijednosti koje se njeguju i razvijaju, jer bi oni trebali, mogli i morali donositi poslovne odluke koje bi nas iz situacije u kojoj se danas nalazimo izvesti.

No, u vrijeme kada su gotovo sve prognoze loše, događa se i nešto dobro. Revoltirani poslovnim odlukama stručnjaci su počeli glasnije govoriti o problemima, kritizirati i nuditi rješenja. Kada se prisjetimo vremena dadaizma u kojem je svaka izrečena misao bila dobro došla, jer se iz čitavog niza izgovorenih riječi izvlačilo ono najbolje, vrijeme krize bi trebalo iskoristiti, pa sve analize, komentare i stavove staviti na procjenu struci, tako bi se dobila najbolja rješenja. Najlošije što u ovoj situaciji možemo napraviti je u brzini donositi odluke za koje nisu utvrđeni dugoročni efekti koju će isti polučiti, jer bi nas iste mogle dovesti dublje nego što jesmo.

I kako stvari stoje, MMF mi se sve više čini, kao ne tako loša ideja. Koliko god ova ideja bila nepoštena prema svim onim stručnjacima koji već mjesecima vode Don Kihotovske borbe s vjetrenjačama, a koji sada dolaze na svoje, jer ih konačno primjećuju i uvažavaju, čini se kako domaća struka još uvijek nema autoritet kakav ima MMF.

*Stavovi autorice ne odražavaju nužno stavove njezinog poslodavca.
Autorica je stručni savjetnik za analitičko-planske poslove u službi za javne financije Osječko-baranjske županije.

(1) Bajo, Anto:"Struktura zaposlenih u lokalnim jedinicama" dostupno na http://www.ijf.hr/newsletter/43.pdf
(2) Obersnel, Vojko :"Dokidanje neuspješnih gradova i općina širilo bi prostor uspješnim" www.liderpress.hr
(3) Urban, Ivica "Neka obilježja "kriznog poreza", http://www.ijf.hr


Komentari članka

Vezani članci

MMF blago snizio prognozu rasta hrvatskog gospodarstva, očekuje veću inflaciju

15.04.2026.

Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,6 posto, nešto slabije no što su pokazivale dosadašnje prognoze, objavio je u utorak Međunarodni monetarni fond (MMF), dok bi manjak u bilanci plaćanja trebao biti znatno veći.

EU fondovi neće presušiti, Hrvatskoj čak 19 milijardi eura

04.12.2025.

Europska sredstva neće presušiti te će u idućem EU-ovom proračunskom razdoblju za Hrvatsku biti i veća nego sada, rekao je na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković.

Koliko je velika kriza u Njemačkoj? Tvrtka koja postoji 500 godina je na rubu propasti

08.09.2025.

Povijest tvrtke Casimir Kast GmbH je duga gotovo 500 godina. Sada je tradicionalna tvrtka insolventna.

U klubu smo gospodarski i financijski stabilnih država. Hrvatska postala kreditor MMF-a

07.08.2025.

Hrvatska je postala zemlja kreditor MMF-a, pridruživši se skupini od 50-ak zemalja za koje je MMF procijenio da imaju snažnu vanjsku poziciju da sudjeluju u financiranju zajmova MMF-a, što potvrđuje da je Hrvatska financijski stabilna država, kažu stručnj

Lani u Njemačkoj zatvoreno najviše firmi u posljednjih 15 godina

26.05.2025.

Farmaceutski i kemijski sektori također su bilježili visoke stope zatvaranja tvrtki. Mnoga zatvaranja odnose se na mala poduzeća, no posljednjih godina su zatvarane i veće kompanije.

Tag cloud

  1. 2848 članka imaju tag turizam
  2. 2704 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1561 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1388 članka imaju tag ict
  10. 1331 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 869 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke