Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Pro 2009

ČLANAK: Utjecaj rada u smjenama na djelatnike

Izvor: www.poduzetnistvo.org · Autor: Josip Britvić  

ČLANAK: Utjecaj rada u smjenama na djelatnike

Svjedoci smo promjena u svijetu pa tako ni svijet rada nije izuzetak. Porastom konkurencije na tržištu i rastom broja potrošača za dostupnošću robi i uslugama u bilo koje doba dana ili noći, povećava se broj usluga koje su dostupne 24 h/dan, a samim time i broj smjenskih ranika. Mnogi su faktori uzrokovali promjenu u menadžmentu i pristupu poslovanja da promjene radno vrijeme. Ekonomski, tehnološki i transportni faktori imaju najveće značenje u samom nastanku ove problematike. Iako je generalno rad u smjenama dobro prihvaćen od radnika, on rezultira negativnim fiziološkim, psihološkim i psihosocijalnim efektima kod radnika.

BIOLOŠKI SAT – CIRKADIURNI RITMOVI
Mnoge ljudske fiziološke funkcije slijede 24 satni ciklus. Spavanje, kretanje, temperatura tijela, krvni tlak, lučenje hormona, probava, samo su neke funkcije koje su regulirane biološkim satom tj. cirkadiurnim ritmom (Martinis, Mikuta-Martinis i Škovrlj, 2007). Na primjer, tjelesna je temp. najniža oko 04.00 sati, a najviša oko 18.00 sati. Ako čovjek radi noću, njegova tjelesna temperatura nema toliko varijacija tijekom 24 sata kao što bi bilo normalno (Canadian Centre for Occupational Health and Saftey - CCOHS, 1998).

Rutenfranz i suradnici (1977, prema LeDou, 1982) su u istraživanju zaključili da je najvažniji problem rada u smjenama, problem rekuperacije fizioloških funkcija. Kako su temeljne fiziološke funkcije deprivirane tijekom noći, mogu nam sugerirati da čovjek nije prilagođen za rad noću (LeDou, 1982).

Costa (1996, prema Kroemer i Grandjean, 2000) navodi zdravstvene probleme noćnih i smjenskih radnika:
- poremećaji navika spavanja,
- poremećaji navika uzimanja hrane,
- gastrointestinalni poremećaji,
- psihonervni problemi,
- kardiovaskularni problemi.
Radnici koji rade u smjenama, govore o tome kako će rad u smjenama utjecati na obiteljske odnose i socijalni život ili da će ih čak i uništiti (Occupational Health Clinics for Ontario Workers, 2005).

POREMEĆAJI NAVIKA SPAVANJA
Kvantiteta i kvaliteta spavanja je često ometena kad je vrijeme spavanja pomaknuto s noći na dan. Dnevno spavanje je rijetko tako duboko i regenerirajuće kao spavanje tijekom noći. Kao posljedica poremećaja spavanja, često se javlja kroničan umor i insomnia, trajna anksioznost, depresije i povećana pobuđenost.

POREMEĆAJI NAVIKE UZIMANJA HRANE I GASTROINTESTINALNI POREMEĆAJI
Radnici koji rade u smjenama, naročito radnici u noćnim smjenama, imaju veću incidenciju gastrointestinalnih poremećaja nego radnici koji rade danom (Thiis-Evebsen, 1969, prema LeDou, 1982). Česti problemi zbog poremećaja uzimanja hrane su zatvor, žgaravica, bolovi u trbuhu, gubitak apetita, čirevi, dijareja. Ovi se poremećaji javljaju zbog promjene vremena uobičajenog objedovanja, problema toplog obroka (naročito u noćnoj smjeni) i izostanka socijalnih kontakata s obitelji ili prijateljima tijekom objedovanja (LeDou, 1982).

KARDIOVASKULARNI PROBLEMI
Rad u smjenama nije direktno povezan s kardiovaskularnim bolestima, ali krvni tlak i otkucaji srca prate cirkadiurni ritam koji je poremećen kod radnika koji rade u smjenama te djeluju kao moderatori na putu prema kardiovaskularnim bolestima. Jedno je istraživanje provedeno na Šveđanima s povijesti srčanog udara, pokazalo da su značajnije vjerojatnije bili radnici u smjenama nego oni koji su bili bez srčanih udara (CCOHS, 1998).

PSIHOSOCIJALNI ASPEKT RADA U SMJENAMA
Kao što je prije napomenuto prvi problem radnika koji rade u smjena spominju jest interferencija takvog načina rada sa socijalnim životom (LeDou, 1982). Važnost ovog pitanja se očituje u povezanosti kvalitete socijalnih interakcija s fizičkim i psihičkim zdravljem. Sudjelovanje u sportovima i drugim organiziranim aktivnostima vrlo je teško smjenskim radnicima jer su one obično organizirane prema normalnom dnevnom rasporedu. Nedostatak redovnih socijalnih kontakata može dovesti do osjećaja usamljenosti i izolacije (CCOHS, 1998).

Rad u smjenama dovodi do slijedećih problema radnika-roditelja: pronalaženje adekvatne brige za djecu, nedostatak vremena za druženje s djecom, sama djeca propuštaju različite sportske i slične aktivnosti, problemi oko pomoći djeci sa školskim zadaćama, nemogućnost prisustvovanja roditeljskim sastancima, izletima i sl. Napetosti i problemi se javljaju i u braku: nedostatak vremena koji bi provodili sa supružnikom, napetosti koje su rezultat seksualnih problema i problema brige oko djece, problemi u komunikaciji, što dovodi do povećanja broja razvoda kod radnika u smjenama u odnosu na radnike koji rade po danu (Occupational Health Clinics for Ontario Workers, 2005).

RAD U SMJENAMA I ZDRAVLJE ŽENA
U različitim se istraživanjima došlo do slijedećih negativnih efekata smjenskog rada (naročito noćnog rada) kod žena: nepravilni menstrualni ciklusi i jača menstrualna bol, viši rizik za pobačaj, raniji porod i zakašnjeli razvoj fetusa u odnosu na žene koje ne rade u smjenama (Occupational Health Clinics for Ontario Workers, 2005).

POZITIVE STRANE RADA U SMJENAMA
Smjenski radnik ima više vremena tijekom dana za druženje s obitelji i prijateljima (LeDou, 1982) pa ga zato neki radnici čak i preferiraju, osobito mladi ljudi bez obiteljskih obaveza jer je smjenski rad (posebno noćni) više plaćen (CCOHS, 1998).

PREPORUKE ZA ORGANIZATORE SMJENSKOG RADA
Preporuke za smanjenje negativnih utjecaja smjenskog rada na spavanje:
- rotacija smjena prema unaprijed (dnevna – popodnevna – noćna),
- početak smjene u 8.00 umjesto u 7.00 sati,
- osigurati najmanje 48 sati između promjena smjena,
- u noćnim smjenama ne bi trebali raditi radnici mlađi od 25.god. i stariji od 50.godina,
- u noćnoj smjeni ne bi trebali raditi radnici koji imaju sklonost prema gastrointestinalnim bolestima, emocionalno nestabilne osobe, osobe koje pate od insomnije,
- svaki plan smjenskog rada treba uključivati slobodne vikende s najmanje 2 uzastopna slobodna dana,
- samo jedna ili dvije noćne smjene za redom,
- izbjegavati polovične smjene,
- izbjegavati preduge smjene od 12 sati,
- povećanje okolinskog svjetla uz područje rada,
- identificirati i zbrinuti radnika koji imaju poremećaje spavanja,
- izbjegavanje tjelovježbe, kofeina i alkohola prije spavanja,
- spavaću sobu učiniti što hladnijom i tamnijom,
- upotreba čepića za uši i maske za oči kod spavanja (Kroemer i Grandjean, 2000).

Preporuke za smanjenje negativnih utjecaja smjenskog rada na probavu:
- osiguranje dvorana za tjelesnu aktivnost,
- osigurati kantine koje će osiguravati 24 h/dan toplo, nutricionistički vrijedno jelo,
- smanjiti jako zasoljenu hranu (grickalice i slično),
- smanjiti hranu koja ima velik udio masnoća,
- ograničiti unos kofeina i alkohola,
- uvesti redovite obroke,
- izbjegavati brzu hranu, donoseći vlastitu hranu na posao,
- probati ukomponirati redovito vježbanje u raspored.

Preporuke za smanjenje negativnih utjecaja smjenskog rada na socijalan život:
- organizacija različitih grupa unutar radnog mjesta za različite aktivnosti (npr. grupe podrške, grupe za vježbanje i sl.),
- sponzoriranje zaposleničkih timova i liga,
- ponuditi aktivnost za djecu zaposlenika, npr. sponzoriranje sportskog tima,
- na kalendaru označiti događaje i aktivnosti,
- osigurati radionice o komunikaciji i rješavanju problema,
- planiranje barem jednog obroka s obitelji ili supružnikom,
- svakodnevno se čuti telefonski sa obitelji,
- odvajanje vremena samo za brak.

Preporuke za smanjenje stresa kao posljedice rada u smjenama:
- davanje najzahtjevnijih poslova na početku smjene,
- kraće, brojnije pauze tijekom smjene,
- radno mjesto treba biti dobro osvijetljeno,
- noćni rad treba maksimalno reducirati,
- izbjegavanje iscrpljujućih prekovremenih sati,
- trening radnika o tome kako smanjiti negativne efekte rada u smjenama.

ZAKLJUČAK
Rad u smjenama nemoguće je izbjeći, ali ja zato moguće minimalizirati njegove negativne učinke na fizičko i psihičko zdravlje radnika. Rad u smjenama nije u skladu s našim prirodnim cirkadiurnim ritmovima, ali niti u skladu sa životom socijalne okoline. Zbog toga dolazi do poremećaja u spavanju, poremećaja u hranjenju, gastrointestinalnih poremećaja, kardiovaskularnih problema, kao i promjena u kvaliteti obiteljskog života i socijalnih interakcija. Ključan korak u smanjenju utjecaja ovog problema jest upoznavanje menadžera, organizatora rada, samih radnika i društva s negativnim učincima rada u smjenama, naročito noćnog rada, načinima prepoznavanja znakova negativnih učinaka, kao i načina smanjenja negativnih efekata i upoznavanje s različitim načinima samopomoći.

U bliskoj bi budućnosti svako poduzeće trebalo imati organizacijskog psihologa koji bi uz poslove unutar organizacije brinuo za zdravlje organizacije i samim time smanjio negativne učinke rada u smjenama čime bi se povećalo zadovoljstvo radnika, a posljedično i njegova radna uspješnost, čime bi ta ista organizacija ekonomski profitirala, što je u današnjem svijetu, nažalost, jedini cilj.


Komentari članka

Vezani članci

Osnivači 50+: Zašto su zrelost i iskustvo ključ uspjeha startupa?

20.07.2026.

Istraživanja potvrđuju da su najuspješniji osnivači ljudi u četrdesetima i pedesetima koji već imaju iskustvo vođenja timova i projekata

Ante Mandić: Od prodaje sati do prodaje sposobnosti

20.07.2026.

Klasična konzultantska ili IT-uslužna tvrtka mjeri se kroz iskoristivost konzultanata, broj naplativih ljudi, dnevnu cijenu, bench, bruto maržu, fluktuaciju i brzinu zapošljavanja. Te metrike pokazuju disciplinu isporuke i monetizaciju stručnog rada.

Rad od kuće sve popularniji u Europi, Hrvatska među konzervativnijima

02.07.2026.

Pogotovo kada ovako za vrući, mnogi sanjaju o radu od kuće. Kao prednosti navodi se da nema besmislenog spremanja na posao i vožnji, manje je praznog hoda, a i uživa se u udobnosti vlastitog doma. Nedostaci su pak ponekad usamljenost i to da tek rijetki i

Odluka da ostanem živjeti u Balama bila je presudna u mom životu

18.06.2026.

Massimo Piutti pokazuje kako se dugoročna vizija pretvara u rezultat, a lokalna zajednica u snažan razvojni projekt

Obrtnička zanimanja postaju sve poželjnija, a umjetna inteligencija mijenja pravila igre za visokoobrazovane

11.06.2026.

Hrvatsko tržište rada bilježi snažnu potražnju za kvalificiranom radnom snagom, a obrtnička zanimanja sve se jasnije pozicioniraju među najtraženija i najdeficitarnija u zemlji. Potražnja za majstorima danas višestruko nadmašuje raspoloživu ponudu, upozor

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1404 članka imaju tag ict
  6. 1580 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1088 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 875 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk