Članstvo donosi jednostavnije zapošljavanje, jeftinije kredite i hranu

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju donijet će dugoročne promjene koje će se osjetiti ponajviše u gospodarstvu. Iako je poslovanje na tržištu više od 100 puta većem od hrvatskoga veliki izazov, većina sektorskih stručnjaka imala je lijepe riječi za budućnost tržišta unutar granica Europske unije. Jedna od presudnih točaka u kratkoročnom razdoblju je kreditni rejting Hrvatske, a analitičari su složni u tome da će financijsku stabilnost države biti puno lakše osigurati pod okriljem Europe nego samostalno.

»Koristi pristupanja Hrvatske EU su neupitni. Svi percipiraju Hrvatsku kao buduću članicu EU-a, a kada bi nešto spriječilo hrvatsko članstvo, poput neočekivanog ishoda referenduma, povećali bi se politički rizici i porasle bi šanse za rušenje kreditnog rejtinga«, kazao je glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić. Ipak upozorava da će koristi pristupanja Uniji za domaće gospodarstvo biti prisutne, ali i puno slabije izražene nego u prijašnja dva vala proširenja. Zato ne treba očekivati znatniji rast priljeva stranih investicija u regiju, pa tako ni u Hrvatsku, a mogućnosti za rast izvoza bit će ograničene nepovoljnim srednjoročnim izgledima za gospodarstvo eurozone. »Cijenu kapitala primarno će odrediti uspješnost fiskalne konsolidacije te valutni rizik, pa će kamatne stope padati, ali će trebati dulje vrijeme da se izjednače s onima u Europi«, kazao je Šantić. Ulaskom u EU čeka nas veća konkurencija na financijskom tržištu odnosno dolazak drugih financijskih institucija koje zasad nisu prisutne na domaćem tržištu. S druge strane, izgledno je ubrzavanje procesa konsolidacije na domaćem bankovnom tržištu. »U takvim okolnostima očekujem i smanjenje kamatne marže, što će vjerojatno dovesti do daljnjeg rasta udjela nekamatnih prihoda u ukupnim prihodima poslovnih banaka. Međutim, za smanjenje kamatne marže bit će nužna i harmonizacija regulatornog troška u Hrvatskoj s onim u EU«, upozorio je Šantić. A da treba smanjiti regulatorne troškove, slažu se i stručnjaci s tržišta kapitala. Otvaranjem granica na našem će tržištu konkurenciju činiti velike brokerske kuće koje ostvaruju dnevni promet istovjetan onome koji se na domaćem tržištu kapitala realizira u tri godine, usporedio je Davida i Golijata u brokerskim kućama Petar Brkić iz Abacusa. Ipak, on se veseli ulasku u Europsku uniju prije svega zbog razvoja burzi i tvrtki koje kotiraju na našem tržištu. Iako neće biti uzleta u trenutku pristupanja toj asocijaciji, Brkić vjeruje da će se vrijednost domaćih tvrtki puno brže uvećati nego ako ostanemo izvan granica Unije.

»Neće biti lagano i bit će puno pritisaka, ali onaj koji zna raditi preživjet će i na tržištu opasne konkurencije«, zaključio je Brkić, koji ipak upozorava da treba pojednostaviti legislativu kako bi hrvatske tvrtke u sektoru mogle jednako jednostavno ulagati u europska tržišta kapitala, kao i stranci u domaće. Investicije su presudne za oporavak domaćega gospodarstva. Iako makroekonomisti ne najavljuju povratak stranih investicija na razine iz 2008. godine, u sektoru turizma ipak će doći do većeg interesa za ulaganjem. U to je uvjerena Sanja Čižmar, direktorica Horwath Consultinga, koja tvrdi da će ulazak u EU nagnati velike hotelske kuće da dođu u Hrvatsku jer će tek tada biti uvjerene u stabilnost tržišta i pravnu sigurnost poslovanja. »Otvara nam se veliko tržište, a cirkulacija ljudi bez barijera može nam samo pomoći. Tu je i drugi faktor: popravljen imidž zemlje, koji će dosta utjecati na privlačenje individualnih gostiju, koji su najlukrativniji segment potrošača u turizmu«, kaže konzultantica te kao prednost dodaje činjenicu da će hotelski sektor napokon bez ograničenja moći zapošljavati kvalificirani kadar iz cijele Europe, jer je u Hrvatskoj deficitaran. Iako je činjenica da će na tržištu rada doći do veće konkurencije koju će činiti Europljani iz članica EU-a s nižim standardom od hrvatskoga, Hrvati će moći raditi u bilo kojoj zemlji Europe. To je važno za niz sektora, a naročito za građevinare, napomenuo je Igor Oppenheim, predsjednik Uprave Ingre, tvrtke koja ima dugogodišnje iskustvo rada na inozemnim tržištima. »Moći ćemo raditi izvan Hrvatske bez radnih dozvola koje pojedine zemlje jako teško odobravaju«, napomenuo je Oppenheim pa dodao da se ne boji strane konkurencije na domaćem tržištu. U Hrvatskoj trenutačno nema velikih radova, kaže, a i da neka strana tvrtka dobije posao u Hrvatskoj, svakako će angažirati domaće partnere. Skepsu u preživljavanje konkurencije izrazio je, pak, Stipan Bilić jedan od najuglednijih stručnjaka u prehrambenoj industriji. Upozorava da će ukidanjem carinskih barijera strana hrana postati jeftinija i time zanimljivija za kupce, dok će domaćoj industriji trebati nekoliko godina da kompenzira ukidanje carina nabavkom povoljnijih sirovina za proizvodnju. Zato traži da država pomogne domaćim industrijama poput konditorske u prijelaznom razdoblju kako bi se uspješno nosile s konkurencijom koju nam EU donosi.

Mnoge su prednosti ulaska u Uniju, a stručnjaci iz raznih sektora ne boje se konkurencije koju će otvoriti tržište od 500 milijuna stanovnika. Umjesto straha pred sebe postavljaju izazov da povećaju kvalitetu i postanu snažniji, jer u Europskoj uniji preživljavaju samo najbolji.