Clean start platit će se iz proračunske pričuve

Dugo najavljivani projekt pregleda stanja državnih financija, tzv. clean start, dobio je konačno zeleno svjetlo na jučerašnjoj sjednici Vlade, ali se iz Vladinog zaključka još ne vidi kada će točno biti raspisan pozivni natječaj za izbor revizorskih kuća. Procijenjena cijena od od 3,8 milijuna kuna puno je manja od one kojom je Radimir Čačić u početku baratao, no najviše začuđuje činjenica da će se clean start projekt, iako je bio najavljen prije donošenja proračuna, financirati iz proračunske pričuve.

Postupak javne nabave za projekt koji bi trebao dati jasnu sliku stvarnog stanja države i njegova utjecaja na buduće proračune provest će Državni ured za središnju javnu nabavu. Kao okvirni rok za provedbu clean starta navodi se mjesec kolovoz, iako se prethodno planiralo snimiti stanje najkasnije do kraja lipnja. Projekt koji je Kukuriku koalicija najavila odmah nakon izborne pobjede i davno prije donošenja proračuna financirat će se iz proračunske pričuve, što je u najmanju ruku neobično jer se ona koristi za nepredviđene troškove, kao što su elementarne nepogode. Jesu li zaboravili na taj trošak ili se ministri nisu mogli dogovoriti tko će platiti račun utvrđivanja stanja financija nakon HDZ-ove vladavine? Analiza financijskog stanja obuhvatit će devet ministarstava (financija, gospodarstva, rada i mirovinskog sustava, zdravlja, socijalne politike i mladih, poljoprivrede, pomorstva, prometa i infrastrukture, znanosti, obrazovanja i sporta te uprave), Državni ured za upravljanje državnom imovinom, HZZO, HZMO, HZZ, Fond za zaštitu okoliša, Hrvatski centar za razminiravanje i sedam javnih poduzeća: Hrvatske vode, Hrvatske šume, HŽ, HRT, HAC i Hrvatske ceste. Prema najnovijoj projekciji, Vlada će za clean start potrošiti 'samo' 3,9 milijuna kuna, što je znatno manje od cifri koje su se ranije spominjale. Prva brojka s kojom je izašao Radimir Čačić iznosila je šest milijuna eura, nakon čega je premijer Milanović tvrdio da se zapravo radilo o 'smiješnoj pogrešci' jer bi reviziju toliko trebali platiti šest milijuna kuna, da bi zadnja cijena bilo još niža.

Iako je za koordinatora projekta imenovan Neven Mimica, na kritike oporbe da je besmisleno trošiti novac na nešto što može utvrditi Državna revizija i druge državne institucije, odgovarao je do sada uglavnom drugi potpredsjednik - Radimir Čačić. 'Zar će netko sa 6.722 kune plaće analizirati ugovor od 176 milijuna kuna, a imamo tvrtke koje na tome rade? Ni Zagrebačka banka ili Ina ne koriste svoje činovnike, iako ih plaća pet put više nego država, nego uzima vanjske stručnjake i ne plaća ih po plaći nego po zadatku. E, pa tako će raditi i hrvatska država', ovako je branio nužnost 'čistog početka'.