Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Sij 2013

Čudesni oporavak 'keltskog tigra'

Izvor: www.tportal.hr · Autor: tportal.hr./Economist  

Čudesni oporavak 'keltskog tigra'

Ako je 2012. bila godina povratka osjećaja smirenosti na financijska tržišta eurozone, u 2013. Europa će trebati dokazati uspješnost njezinog recepta za štednju i reforme. Snažan dokaz u prilog tome bio bi oporavak jedne od zemalja s popisa primatelja financijske pomoći. Nade se polažu u Irsku, koja je u program spašavanja uključena 2010, a do kraja 2013. mogla bi se vratiti na tržišta obveznica, piše Economist.

Tržišta signaliziraju da je takav scenarij moguć. Prinosi na irske obveznice s rokom dospijeća 2020. pali su sa 8.5 posto početkom 2012. na 4.5 posto krajem godine. Probuđeni apetit investitora za irski dug omogućio je vladi da u 2012. povrati djelomičan pristup tržištima obveznica. Izdavanjem obveznica u 2013, irska agencija za upravljanje dugom planira prikupiti 10 milijardi eura, što znači da će akumulirati ukupno 19 milijardi eura gotovinskih rezervi - dovoljno da pokrije potrebe vlade u 2014. U izmučenom irskom gospodarstvu pomaljaju se znakovi života. Iako MMF procjenjuje da je rast BDP-a u 2012. iznosio samo 0.4 posto, to je dobro u usporedbi s dubokim recesijama u Italiji i Španjolskoj, te se nastavlja na rast od 1.4 posto u 2011. Irska je u plusu od 2010; sudeći po cijeni rada, konkurentnost je značajno ojačala. Uz pomoć niske korporativne porezne stope od 12.5 posto, Irska nastavlja privlačiti izravna strana ulaganja, prvenstveno američkih farmaceutskih tvrtki, IT-a i financijskih usluga. Broj novih projekata u sklopu izravnih stranih u 2012. sličan je onom iz 2011, rekordnom u posljednjem desetljeću, kaže Barry O’Leary, šef irske agencije za strana ulaganja.

Međutim, irski oslonac na strane tvrtke čini irsko gospodarstvo osobito osjetljivim na globalna kretanja, pa je ono pogođeno kada zapne svjetska trgovina, kaže Simon Hayes iz Barclaysa. Gospodarstvo je osobito ranjivo pred šokovima koji potresaju pojedine sektore. Uspješno privlačenje globalnih farmaceutskih kompanija činilo je polovicu robnog izvoza u 2011 — što znači da je na to utjecala 'patentna litica', tj. istek patenata na mnoge unosne lijekove. Vrijednost irskog izvoza u farmaceutskom sektoru narasla je u 2011. za gotovo sedam posto, no u prvih deset mjeseci 2012. pala je za tri posto u usporedbi s istim razdobljem godinu ranije. Drugi razlog za zabrinutost jest to što se irski napredak, ekonomski i fiskalni, tipično mjeri po BDP-u, piše Economist. No za ekonomiju u kojoj su strane tvrtke toliko dominantne, relevantinji je BNP - bruto nacionalni proizvod. Irski BNP niži je od BDP-a zog velikih profita stranih tvrtki, a jaz među njima se produbljuje - od 14 posto u 2007. do 20 posto u 2011. godini. To je najvjerniji pokazatelj kako Irci prolaze gore od irske ekonomije. BDP je u 2011. bio sedam puta manji nego 2007, dok je BNP bio manji za 11 posto. To je važno ne samo za životni standard, već i za irsku fiskalnu situaciju: upravo BNP 'diže utege' javnih financija, jer su porezi na multinacionalne profite toliko niski. Ukoliko mjerenje irskog duga kao dijela BDP-a podcjenjuje teret, mjerenje duga u okviru BNP-a teret prenaglašava, jer zanemaruje porezni doprinos stranih tvrtki. Irsko savjetodavno vijeće za financije predložilo je hibridnu računicu, u kojoj se 40 posto viška BDP-a u odnosu na BNP pribraja BNP-u. To nudi bolje mjerilo fiskalne samoodrživosti irske ekonomije, kaže John McHale, predsjednik Vijeća. Po toj osnovi, teret duga, čiji se vrhunac od 120 posto BDP-a očekuje do kraja 2013, zapravo bi bio bliži 140 posto.

Irska ranjivost objašnjava zašto MMF želi da europski vjerovnici više pomognu Irskoj. Fond zagovara sniženje troškova obveznica koje je irska vlada izdala 2010. kako bi se pokrenula posrnula Anglo-irska banka. Želi i da Europski stabilizacijski mehanizam oslobodi Irsku tereta javnog duga preuzimajući vlasnički udio u bankama koje su primile državnu pomoć. Mnogo toga dobro je krenulo za Irsku (koja je upravo preuzela svoju šihtu predsjedništva EU-om). No ta uzorna učenica eurozone jednako tako mogla bi propustiti diplomirati na vlastitom programu spasa.


Komentari članka

Vezani članci

Paušalac ili d.o.o.: što se više isplati nakon reforme

07.06.2026.

Računica pokazuje da kod prihoda od 60 tisuća eura d.o.o. postaje povoljniji tek ako stvarni godišnji troškovi prijeđu oko 36.600 eura

Kako tvrtke preko Revoluta mogu izbjeći blokade, ovrhe i stečaj u Hrvatskoj

28.05.2026.

Zakonski nije regulirano da pravna osoba mora imati aktivan račun u RH, pa se postavlja pitanje kako prisilno naplatiti od nje potraživanje

Tvrtkama napokon lakši pristup financiranju: Stižu izmjene važnog zakona

08.05.2026.

Očekuje se da će provedba zakona smanjiti administrativno i financijsko opterećenje izdavatelja, ubrzati javne ponude i uvrštenja, povećati transparentnost i zaštitu ulagatelja te ojačati pravnu sigurnost i usklađenost s pravnom stečevinom EU-a, uz jačanj

Prosječna plaća s dodacima u prvom kvartalu 2026. premašila je 1.600 eura

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

MMF blago snizio prognozu rasta hrvatskog gospodarstva, očekuje veću inflaciju

15.04.2026.

Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,6 posto, nešto slabije no što su pokazivale dosadašnje prognoze, objavio je u utorak Međunarodni monetarni fond (MMF), dok bi manjak u bilanci plaćanja trebao biti znatno veći.

Tag cloud

  1. 2868 članka imaju tag turizam
  2. 1505 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2715 članka imaju tag hrvatska
  4. 1814 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 1578 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2006 članka imaju tag financije
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1347 članka imaju tag industrija
  12. 1254 članka imaju tag investicije
  13. 1083 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1084 članka imaju tag menadžment
  15. 698 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 872 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 692 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 363 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 558 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 521 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 454 članka imaju tag start up
  28. 539 članka imaju tag porezi
  29. 516 članka imaju tag eu fondovi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 368 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  32. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 531 članka imaju tag obrazovanje
  34. 437 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 418 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 346 članka imaju tag hgk