Čuvari starih sorti voća i povrća u Cerniku, titula kraljice jabuka pripala božićnici

Ni lošije vremenske prilike ni korona koja stalno prijeti nisu spriječili zaljubljenike u stare sorte voća i povrća iz mnogih krajeva Hrvatske te Njemačke, Švicarske i Srbije u okupljanju na sada već tradicionaloj izložbi "Sačuvajmo stare sorte Cernik 2021.", koje je u subotu održano u atriju Kulmerova dvorca.

Iako su predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Brodsko-posavske županije, Općine Cernik i tamošnje Udruge vinogradara i voćara, Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Hudolin iz Dragalića i Facebook grupa "Sačuvajmo stare sorte", koja okuplja više od 13 tisuća članova, pomalo strahovali zbog navedenih razloga, na događanju se okupilo četrdesetak čuvara starih sorti.

"Cilj ove izložbe, kao i proljetnih razmjena plemki i sjemenja starih sorti koje se također održavaju jest pronalaženje, spašavanje i očuvanje tih tradicijskih vrsta i sorti radi njihove otpornosti na štetnike i bolesti, a time i pogodnosti za ekološku proizvodnju, ali i očuvanja genetskih potencijala i biološke raznovrsnosti“, ističe Zvonko Živković, agilni predsjednik Udruge vinogradara i voćara Cernik.

Izlagači su predstavili na stotine sorti raznog voća, šumskih voćkarica, povrća i ljekovitog bilja i prerađevina od njih. Bio je to svojevrstan festival oblika, boja, mirisa i okusa plodova. Slike koje smiruju, koje vraćaju nadu da život u skladu s prirodom čini čovjeka sretnijim, i zdravijim. Unutar zidina dvorca koji vapi za obnovom bila je rijetko viđena atmosfera u ovim vremenima korone - radosna i razdragana lica, razgovori, druženja prijatelja koji, slobodno se može tako reći, čine jednu veliku složnu obitelj u svojoj plemenitoj misiji traženja, čuvanja i spašavanja starih sorti, tog neprocjenjivog tradicijskog blaga koje su nam u amanet ostavili naši djedovi i bake koji su mukotrpno, ali s puno ljubavi radili na zemlji i poštovali ju.

Pokrenuti mlade da čuvaju tradicionalne sorte
"Ja sam danas ovdje presretan čovjek", rekao nam je prof. Vehid Ibraković, koji je sa svojim suradnicima predstavio Učeničku zadrugu "Tkanica" Srednje škole Matija Antun Relković iz Slavonskog Broda. Predstavili su rad s učenicima – sjemenje raznovrsnog povrća, ljekovitih i začinskih biljaka, bamiju, ali i razmjenjivali iskustva o starim sortama sa drugim sudionicima.

Kako je dodao, i na licima ljudi vidi da su svi sretni. Uvijek smo, naglasio je, sretni mi koji se bavimo starim sortama, poljoprivredom, dodirom sa zemljom. "Tu smo i da pokrenemo i mlade ljude, da razmišljaju što je dobro kada sade nova stabla. Svjedoci smo svih klimatskih promjena, a jedino ako ćemo se vraćati prirodi i prirodnom načinu uzgoja možemo to na neki način barem malo usporiti i stvarati uvjete za kvalitetniji život“, kaže profesor.

Na ovogodišnjem skupu i druženju kovali su se planovi i dogovori za novi susret već početkom ožujka sljedeće godine kada je predviđen nastavak edukativno-izložbene manifestacije razmjene plemki starih sorti voća i šumskih voćkarica, povrća i ljekovitog bilja za koju je već sada zainteresiran i veći broj čuvara starih sorti iz država u okruženju.

Nijemci imaju poseban odnos prema starim sortama
A o velikom entuzijazmu čuvara starih sorti najbolje govori primjer Ivica Kadića i njegove prijateljice Manuele Neumann iz Gotingena (Njemačka). Oni su predstavili veliku kolekciju plodova više od 200 različitih starih sorti jabuka i krušaka koje su skupljali po njemačkim voćnjacima, drvoredima i parkovima i drugim mjestima.

"Nijemci imaju poseban odnos prema starim deblima i starim sortama voća koje oni čuvaju. Imaju puno starih voćnjaka, podižu i nove nasade sa starim sortama, drvorede, ima starih sorti i u parkovima. Obilazim te nasade, pratim, registriram, pišem. U tome mi pomaže i prijateljica Manuela, a ako treba potražim i pomoć njemačkih pomologa", kaže Ivica Kadić navodeći da se njegov nećak srednjoškolac Ivan Kadić iz Gradišta koji je također bio ondje, već zaljubio u stare sorte.

Petar Gogić Iz Bukovice koji je inicirao razmjenu plemki starih sorti voća i šumskih voćkarica kaže da je izložba kao drugi dio manifestacije "Sačuvajmo stare sorte" jako važna i pozitivna jer na njoj ljudi mogu vidjeti i kušati plodove predstavljenih sorti, pa početkom sljedeće godine mogu pribaviti plemke željenih sorti i cijepiti ih.

Đorđe Dokmanović iz sela Dokmanovići u Gorskom kotaru sudionik je skupova u Cerniku od početka. Nije, kaže, želio propustiti ni ovaj. Taj veliki zaljubljenik u stare sorte u svojim voćnjacima na nadmorskoj visini od 620 metara i dosta oštrim klimatskim uvjetima uzgaja oko 140 različitih sorti voća, najviše jabuka i krušaka, ali i ostalih vrsta. Veliki je zagovornik očuvanja tog voća u Gorskom kotaru.

"Pokušavam na sve načine animirati mlade ljude, jer ako ne dobijemo nasljednike čuvare, to neće biti dobro. Često održavam predavanja o starim sortama u školama u našoj Primorsko-goranskoj županiji, na kojima učenicima govorim o značaju i vrijednostima očuvanja i uzgoju starih sorti voća i povrća i na zdraviji i prirodniji način proizvodnje bez uporabe kemije“, kaže Dokmanović koji je izložio velik broj jabuka i krušaka.

Vrijedan genetski materijal
Slične priče čuli smo od većine sudionika, a zajednički nazivnik im je velika ljubav prema tradicijskom voćarstvu, zemlji, očuvanju prirode i dobrim i pozitivnim vibracijama među ljudima. Osim praktičara, zaljubljenika i čuvara starih sorti, u tome im pomažu i stručnjaci i znanstvenici.

Održana su, naime, i dva predavanja. Prof.dr.sc. Zoran Keserović s Poljoprivrednog fakulteta Novi Sad govorio je o perspektivnim voćnim vrstama, sustavima proizvodnje i genetičkim resursima autohtonih vrsta i sorti voća, a dipl. ing. agr. Jasna Kladarić i dr sc. Silvio Šimon, oboje iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, o mjerama ruralnog razvoja s naglaskom na voćarstvo.

"Jako je važno sačuvati taj genetski materijal, jer pored toga što može poslužiti za proizvodnju voća i prerađevina od njih može poslužiti i u hibridizaciji, stvaranju otpornih sorti prema uzročnicima bolesti. U županiji, ali i u cijeloj Hrvatskoj imate dobre uvjete za brži razvoj voćarske proizvodnje s obzirom da imate izuzetno razvijen turizam", rekao nam je prof. dr. sc. Zoran Keserović navodeći da se trenutno najveća dobit u Srbiji ostvaruje u proizvodnji borovnice, jagode, maline, trešnje i jabuke, a perspektivne voćne vrste su i orah, lijeska i kruška koje su u Europi deficitarne.

Kraljica jabuka 2021.
U sklopu izložbe proglašena je ovogodišnje "Kraljica jabuka Cernik 2021.“ Dvanaestero izlagača nominiralo je po pet starih sorti jabuka. Najviše glasova dobila je sorta božićnica koja je prilično zastupljena na tom prostoru zapadne Slavonije. Drugo mjesto pripalo je srčiki (slavonskoj), a treće bobovcu.

U poslijepodnevnim i večernjim satima istog dana održana je tradicionalna manifestacija "Dani cerničkog portugisca“ na kojoj je, između ostalog, požeški vinski kardinal Vlado Bauer krstio mlado vino portugizac, a za ovogodišnjeg kuma izabran je naš suradnik Vjeko Hudolin, također zaljubljenik u stare sorte voća.

"Početni strah kako će sve to skupa biti zbog korone i lošijeg vremena brzo je razbijen jer su naši prijatelji, čuvari starih sorti, došli s puno raznovrsnih plodova, s osmjehom na licu, i puni pozitivne energije. To nas je sve ugodno iznenadilo“, naglasio je Zvonko Živković, predsjednik Udruge vinogradara i voćara koja se osim izložbom plodova i razmjenom plemki ističe i drugim aktivnostima.

Imaju zajednički voćnjak, ove godine uz financijsku pomoć Općine Cernik i Brodsko-posavske županije te vlastitim sredstvima nabavili su kompletnu liniju za proizvodnju sokova, imaju sušaru za voće i manju hladnjaču, ali i zajednički strojni prsten: atomizer, malčer, podrivač, deponator za gnojivo, sjeckalicu za biljne ostatke. Ako prođe veliki općinski projekt Poljoprivredno-poduzetnički inkubator bit će to veliki vjetar u leđa i članovima te Udruge.

"Cernik je bogat raznim događajima, svi su nam dragi, a posebno smo ponosni na ovu manifestacija po kojoj smo postali prepoznatljivi u cijeloj Hrvatskoj i šire. Hvala svima koji na tome rade i dolaze. Po velikom broju i raznovrsnosti plodova jabuka, krušaka i ostalog voća vidimo koliko je veliko to naše tradicijsko blago u Hrvatskoj za čije se očuvanje nesebično zalažu današnji sudionici skupa“, zadovoljan je i Vitomir Žakić, načelnik ove općine.

Poljoprivredno-poduzetnički inkubator
Istaknuo je da bi stare sorte i njihovi uzgajvači mogli pronaći važno mjesto i u projektima Općine, a jedan od najvećih vezanih za poljoprivredu je poljoprivredno-poduzetnički inkubator. Riječ je o projektu vrijednom 11 milijuna kuna koji bi se dobrim dijelom financirao novcem Europske unije. Čeka se natječaj za njegovo kandidiranje i, ako prođe, u njemu bi bili sušara, pogoni za preradi voća i povrća, hladnjača. Taj projekt mnogo bi značio sadašnjim proizvođačima voća i povrća tog kraja, a vjerojatno bi zainteresirao i neke mlađe ljude da se ozbiljnije okrenu poljoprivredi. Općina ima i velike potencijale u za razvoj ruralnog turizma.

Inače, izlagači su ove godine bili:

Davor Golub iz Našica, Miroslav Skokić iz Ivanovaca, Kristijan Bojinčić iz Osijeka, Hijacinta Alasić, Zvonko Vincetić, Zvonko Živković, Branko Sokić i Vera Sokić iz Cernika, Vesna Branilović iz Čakovca, Blanka Sremac, Mirjana Latinović, Nevenka Milinčević, Ivana Butorac, Anastazija i Josip Perković iz Nove Gradiške, Trudi Boršoš iz Berna (Švicarska), Petar Gogić iz Bukovice, Mladen Katić iz Perenaca, Anđa i Vjeko Hudolin iz Dragalića, Božica Vukas iz Rijeke, Đorđe Dokmanović iz Moravica, Tomislav Krpina iz Popovače, Ivan Kadić, Marica i Đuro Božić iz Gradišta, Ivica Kadić i Manuela Neumann iz Gottingena (Njemačka), Anđa i Miran Novokmet, Anica i Stipan Andrić iz Kutine, Natalija i Marko Turas iz Lipovljana, Tomislav Magdić iz Slunja, Alen Uremović iz Rakovice, Petar Mihaljev iz Podgorača, Mario i Luka Juretić iz Garešnice, Sanja Podkonjak, predstavnica Dječjeg vrtića iz Cernika i Vehid Ibraković, Učenička zadruga „Tkanica“ Srednje škole Matija Antun Relković iz Slavonskog Broda.