Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Velj 2021

"Da bismo platili kašetu moramo prodati 2 kg radiča"

Izvor: vijesti.hrt.hr · Autor: Klara Dujmović/Plodovi zemlje/HRT  

"Da bismo platili kašetu moramo prodati 2 kg radiča"

Vremenske neprilike, divljač, pa čak i lopovi zadaju nemale brige pulskim povrćarima. Urod je dobar, povrća ima, no otkupnim cijenama nisu zadovoljni. Istina, bilo je i štete od hladnoće i previše vlage, ali lako za to - uzgajivače najviše muči cijena povrća i prekomjeran uvoz. U svemu ipak bolje prolaze oni koji povrće prerađuju, pogotovo proizvođači kiselog kupusa.

S polja Sandija Zohila dnevno se ubere oko tona radiča. No zbog nedavne hladnoće, glavice se moraju čistiti. Mnogo je posla, a otkupna cijena ne prevelika - oko 4 kune za kilogram.

- Idealno bi bilo da je od 5 do 5,5 kuna. Jer realno samo jedna ova prazna kašeta košta sa PDV-a 5 kuna. Mi moramo platiti praznu ambalažu. Sada ako ima unutra 8 kilograma izračuna se lako, samo 2 kg radića moramo dati za jednu kašetu praznu, kaže Sandi Zohil, poljoprivrednik iz Pule.

Najlošije je prošla cvjetača. Puno vlage krajem godine, a zatim nedavne hladnoće doslovno su uništile urod. Od sve ove cvjetače neće se iskoristiti ništa.

Kod otpornijega povrća situacija je znatno bolja. Glavice kupusa i kelja zdrave su.

- Nema nikakvih oštećenja od hladnoće. Krupnije glavice mogu se slobodno brati, kaže Dario Marčeta, poljoprivrednik iz Pule.

Prinosi dobri, uobičajeni; kelja oko 20 tona po hektaru, a kupusa 40. No ono što ih već godinama baca na koljena otkupne su cijene. Za kilogram kupusa svega kuna i osamdeset lipa.

Koronakriza i njih je dotaknula, restorani su zatvoreni, ljudi su bez posla. Potražnja nije velika, a uvoz je iz godine u godinu sve veći.

Obitelji Zohil u vrijeme novogodišnjih blagdana zbog uvoza iz Italije i Španjolske propalo je dvadeset paleta povrća. Upozoravaju na uvoz iz zemalja izvan Europske unije u kojima se koriste sredstva za zaštitu bilja, koja kod nas nisu dopuštena.

U boljoj su poziciji poljoprivrednici koji svoje povrće prerađuju. Obitelj Matić iz Pazina sa svojih 45 hektara zemljišta, godišnje preradi 2 tisuće tona kupusa. Kiseli rezani kupus, glavice ili kisela repa traženi su i u vrijeme pandemije.

- Mi smo u boljem položaju. Preko 90 posto robe plasiramo preko trgovačkih lanaca. Kao i u prvom lockdownu te tržnice su bile zatvorene dok veletrgovački lanci čak su prodavali i više. Ipak to je potražnja hrane i nismo toliko osjetili pad, kaže Dean Matić, poljoprivrednik, Pazin.

Proizvode uglavnom plasiraju na domaćem tržištu, no i izvoze u Austriju, Italiju, Sloveniju. Ovisno o krajnjem odredištu i vrsti proizvoda, za kilogram kupusa dobivaju od 5 do 8 kuna. Već se treći naraštaj u posljednjih 50 godina bavi ovim poslom.

Svi su generacijama u ovom poslu, naviknuti na težak i mukotrpan rad. Pa po onoj narodnoj - uzdaj se u se i u svoje kljuse, idu dalje ne osvrćući se.


Komentari članka

Vezani članci

Sve domaće: Podravka više ne uvozi grašak, ciklu, rajčicu i papriku

16.06.2026.

Na Podravkinim poljima u Koprivnici i okolici traje intenzivna berba graška. Berba je počela još 1. lipnja i trebala bi završitit do kraja ovog tjedna ako vremenski uvjeti budu povoljni, a iz Podravke su priopćili kako se ubrani grašak odmah prerađuje u T

Mladi krumpir im je glavni fokus prihoda, cijena mu dostiže 2 eura po kilogramu

08.06.2026.

Obitelj Rogera Lindroosa u Finskoj mladi krumpir uzgaja na 12 hektara, s prosječnim prinosom većim od 10 tona po hektaru. Danas su izvađeni iz zemlje, sutra su već u Helsinkiju

Slavonija spremna za prvi toplinski val: Ni jedna kultura nije ugrožena, šljivici rodni

28.05.2026.

Jesenske kulture iznadprosječno dobre, kišu trebaju proljetne, očekuju se visoki prinosi šljive i breskve

Bamija nije zahtjevna za uzgoj, ali traži oprez kod presađivanja

26.05.2026.

Iako još uvijek nije široko rasprostranjena u Hrvatskoj, bamija, poznata i pod nazivom okra, sve više privlači pažnju zbog svojih nutritivnih vrijednosti i široke primjene. O ovoj zanimljivoj kulturi razgovarali smo dr. sc. Borisom Ravnjakom.

Prije 30 godina ga se proizvodilo 60.000 tona: Gdje je danas lički krumpir?

29.04.2026.

Krumpir u Lici ubrzo dobiva posebno mjesto. Razlog leži u specifičnim prirodnim uvjetima: podnožje Velebita karakteriziraju hladna klima, velike temperaturne razlike između dana i noći te čisto, ilovasto-pjeskovito tlo

Tag cloud

  1. 2884 članka imaju tag turizam
  2. 2727 članka imaju tag hrvatska
  3. 1512 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1403 članka imaju tag ict
  6. 1580 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1086 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 874 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 457 članka imaju tag start up
  28. 541 članka imaju tag porezi
  29. 370 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 495 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 437 članka imaju tag osijek
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk