Dalekovod U skandinavskim gudurama traži novo zlatno doba

Norveška i Švedska primarna su tržišta kompanije, iz kojih generira najveći dio prihoda a na europskom sjeveru Dalekovod je prošle godine izborio dva nova velika projekta

Što god netko mislio o njoj, zelena energetska tranzicija, koja se očituje u povećanom udjelu energije iz obnovljivih izvora postala je neizbježna, a za neke tvrtke i poslovna prilika stoljeća. Jedna od takvih kompanija je i Dalekovod, koji je prije tri godine prešao potpuno pod okrilje Končara, domaće industrijske perjanice kojoj je također baš ta zelena tranzicija napunila knjigu narudžbi na 2,3 milijarde eura. Proizvedena električna energija mora nekako pronaći put do krajnjih potrošača, a tu na scenu stupa elektroenergetska prijenosna mreža, u koju Europska unija planira uložiti golem novac.

U predstojećem sedmogodišnjem EU proračunu za investicije u visokonaponsku električnu mrežu predviđeno je vrtoglavih 500 milijardi eura. K tome, skandinavske države i Njemačka za sljedećih 15 godina najavile su ulaganja u gradnju i obnovu dalekovoda vrijedna nekoliko desetaka milijardi eura.

Posla neće nedostajati ni na domaćem tržištu. Hrvatski operater prijenosnog sustava (HOPS) procjenjuje da će u revitalizaciju postojeće i gradnju nove prijenosne mreže do 2032. biti potrebno uložiti 2,5 milijardi eura. Naime, javna je tajna da brojne, već sagrađene vjetroelektrane i sunčane elektrane, posebno u Dalmaciji, stoje besposlene jer ne mogu biti priključene na mrežu zbog njezina nedovoljnoga kapaciteta.

Ovaj članak je dostupan prijavljenim korisnicima.