Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Velj 2009

Damir Begović: Upravo je sada vrijeme za ulaganje 125 milijuna eura u TLM

Izvor: www.liderpress.hr · Autor: Diana Ferić  

Damir Begović: Upravo je sada vrijeme za ulaganje 125 milijuna eura u TLM

Smatram da je kriza pravo vrijeme za nove investicije jer ne samo da će nam proizvođači u kraćem roku isporučiti naručena postrojenja i opremu, već će i njihova cijena biti daleko niža nego inače - kaže Damir Begović, predsjednik Uprave šibenskog TLM-a, objašnjavajući zbog čega ne bi trebalo biti čudno da se novi vlasnik te tvrtke, konzorcij Adrial, koji čine domaća poduzeća Dalekovod, Konstruktor, Aluflexpack, Zagreb-montaža te širokobriješki Feal, u vrijeme kad cijeli svijet potresa velika gospodarska kriza i recesija, odlučio za investiciju od 36,5 milijuna eura.

U TLM-u su ocijenili da im je uvođenje nove tehnologije nužni preduvjet za što bolju konkurentnost na svjetskom tržištu te da, kada globalna kriza završi, moraju biti spremni za nove poslovne izazove. Osim toga, kupujući TLM od Hrvatskog fonda za privatizaciju novi vlasnici preuzeli su obvezu da će u naredne tri godine investirati 107 milijuna eura, a u prvoj godini 34,5 milijuna. Prema sadašnjim planovima, ta bi ulaganja trebala biti i veća i dosegnuti čak 125 milijuna eura!

Čisti vlasnički odnosi
Prije nego što uđu u te pozamašne investicije željeli su raščistiti odnose među suvlasnicima pa se tvrtka upravo dijeli na tri nova društva s ograničenom odgovornošću, s time da će još neko vrijeme ostati i TLM d.d. ali s tendencijom gašenja nakon što se za to stvore uvjeti. Nadzorni odbor TLM-a upravo je ovih dana prihvatio investicijske programe dviju novih TLM-ovih tvrtki, Prešaonice i Valjaonice, na kojima ostaje proizvodnja aluminijskih poluproizvoda i proizvoda. Uz nju će biti osnovana i tvrtka TLM invest, koja će zasad voditi razgradnju triju hala bivše Elektorolize, a u nju će se utopiti i sadašnji Montal i Elemes. Ta bi tvrtka poslije trebala osmisliti djelatnosti koje će se, nakon što taj prostor od oko 400.000 četvornih metara bude saniran i očišćen, na njemu komercijalno razvijati, i sigurno je da neće biti povezane s proizvodnjom u TLM- u.

U vlasničkoj strukturi sadašnjeg TLM d.d. Konzorcij Adrial ima udjel od 80 posto. U novoosonovanim tvrtkama imaju različite udjele. Ostali vlasnici, među njima i 10 posto malih dioničara, postat će suvlasnici u sva tri poduzeća razmjerno svojim sadašnjim udjelima u TLM-u d.d.

- U konzorciju su tvrtke s različitim interesima pa treba najprije razgraničiti tko će gdje biti i s kojom imovinom, za što je podloga sada stvorena - ističe Damir Begović. Sukladno tome i svaki će od suvlasnika, razmjerno udjelima, preuzeti udjel u planiranim investicijama. Novi vlasnici Tvornice valjanih proizvoda, među kojima glavnu riječ vodi zadarski Aluflexpack, ove će godine uložiti 12 milijuna eura. Nabavit će se nova peć za homogenizaciju blokova te novi moderni sustav za pakiranje i ravnanje valjaoničkih proizvoda.

- Ovim ulaganjima proizvodnja u Valjaonici povećat će se s 50 na 63 tisuće tona, s dobrim izgledima da na kraju dostigne i 80 tisuća tona. Izračunali smo da bismo tom modernizacijom uštedjeli osam milijuna eura na godinu, što znači da bi se investicija isplatila samo za godinu i pol dana - kaže Begović.

Najveća preša
To će biti tek prva faza investiranja u Valjaonicu, a do kraja 2010. trebala bi se završiti i druga faza. U TLM-u još ne znaju hoće li graditi i novu ljevaonicu, s kojom bi ulaganje iznosilo 48 milijuna eura, a bez nje 36 milijuna eura.

- To ovisi o dogovoru s mostarskom Tvornicom aluminija jer su troškovi lijevanja u Šibeniku, dakako, veći nego u Mostaru. Međutim, kako mostarsku tvornicu očekuje nova privatizacija, a zbog tamošnjih se složenih odnosa ne zna što će s njom biti, donošenje te odluke ostavili smo za kasnije - ističe Begović.

Najviše novca, čak 24,5 milijuna eura, u prvoj fazi uložit će se u Prešaonicu: - U prvoj fazi gradimo zapravo sasvim novu tvornicu prešanih proizvoda koja će se preseliti u staru halu bivše elektrolize koju ćemo dograditi s dva nova aneksa. Građevinski radovi stajat će 7,5 milijuna eura. Kupujemo i najveću moguću prešu od 55 meganjutna, kakvih nema mnogo u svijetu, čija je cijena 9,5 milijuna eura, a tu je i novac za obrtni kapital. Time ćemo moći udvostručiti sadašnju proizvodnju i dostići gotovo 12 tisuća tona. U drugoj fazi nabavit ćemo još dvije preše i u tom razdoblju planiramo uložiti još 45 milijuna eura - objašnjava Begović, koji je sva ta nova ulaganja u TLM -u krstio imenom 'nova industrijalizacija' jer se u posljednjih 20 godina u hrvatskoj metalurgiji gotovo i nije investiralo.

To ipak neće biti jedino veliko ulaganje u novijoj povijesti. Prije dvadeset godina TLM je nabavio novi toplovaljački stan, koji je stajao blizu tadašnjih 100 milijuna njemačkih maraka. U to se vrijeme moglo čuti da TLM time nije mnogo dobio i da će to biti promašena investicija, ali Begović tvrdi suprotno, naime, da je postojanje upravo tog postrojenja sadašnja ključna prednost TL-a. On može valjati takozvane tvrdognjetive slitine koje na tržištu imaju bolju cijenu, a nema mnogo njih koji ih mogu proizvesti.

- Upravo na tomu i investicijama koje su predviđene u drugoj fazi temelji se i nova poslovna strategija. Ona je usmjerena na proizvodnju debljih i legiranih metrijala koji se više isplate jer ih na svjetskom tržištu nema dovoljno pa im je cijena viša. Tražene su i tanke aluminijske folije, ali već ih mnogi proizvode pa su i cijene niže - naglašava Begović. TLM-ovi proizvodi danas su cijenom konkurentni. Međutim, zbog te konkurentne cijene a, s druge strane, visokih fiksnih troškova proizvodnje nije jednostavno ostvariti pozitivan rezultat, a na profitabilno poslovanje sa strojevima, koji većinom potječu još otprije Drugoga svjetskog rata, bilo bi smiješno i pomišljati.

S obzirom na to da su TLM preuzele tvrtke koje su svaka za sebe etablirane i imaju određenu snagu, prema Begovićevu mišljenju, ulaganja koja ih čekaju nisu nemoguć pothvat.

- Naravno da nove tvrtke neće imati rejting i neće moći dizati kredite i investirati, nego će novac osigurati suvlasnici i u vidu pozajmice uplaćivati ga na račun tih tvrtki. Uzme li se u obzir da te investicije dijele, a da svatko od njih ima svoje izvore i snagu, da se oprema uzima na leasing, na planiranu svotu od gotovo 125 milijuna eura, koju bi trebalo uložiti u TLM u naredne tri godine, pada drukčije svjetlo i sve postaje mnogo realnije - ocjenjuje Begović. Vlasnici će moći založiti i imovinu TLM-a jer je istekao rok iz kupoprodajnog ugovora u kojem im je to bilo zabranjeno.

Tri godine do profita - To što novi vlasnici ulaze u velika ulaganja u vrlo otežanim uvjetima globalne krize ne znači da ih kriza ne pogađa i da neće još više pogoditi TLM. U prva dva mjeseca narudžbe su nam se smanjile oko 25 posto. Koliko je to utjecaj krize, a koliko je rezultat inače smanjenog opsega posla karakterističnog za siječanj, teško je sada ocijeniti. S obzirom na to da su se nekim sličnim poduzećima narudžbe smanjile i do 50 posto, možemo reći da smo zasad dobro prošli. Ali smanjene narudžbe već sada otvaraju problem smanjenih prihoda, a to znači nemogućnost servisiranja obveza, nedostatak obrtnog kapitala i nelikvidnost. Za nas izvoznike, a TLM izvozi više od 80 posto svojih proizvoda, u sadašnjoj situaciji bilo bi najvažnije da HBOR preraste u banku koja će omogućiti financiranje izvoza, koja će nas moći servisirati. To je ključno za hrvatsko gospodarstvo - zaključuje Begović.

Uzimajaući u obzir planirane investicije u modernizaciju postrojenja, reorganizaciju i smanjenje troškova u TLM-u računaju da bi za tri godine mogli početi profitabilno poslovati, naravno, pod uvjetom da se dotad prevlada i postojeća globalna kriza.


Komentari članka

Vezani članci

Jelena Ferk: Treba napraviti prvi korak, idealni uvjeti rijetko dolaze

23.04.2026.

Na Liderovoj listi '40 ispod 40' nalazi se i osnivačica brenda Bioandina kojoj je cilj izgraditi prepoznatljiv, dugoročno održiv brend

Märtha Rehnberg: Lideri koji nemaju viziju budućnosti prestaju biti lideri

22.04.2026.

Izađite iz starih menadžerskih praksi poput klasičnih okvira Porterovih pet sila i sličnih koji vežu vaše razmišljanje uz organizaciju i sadašnjost

Žito grupa obnavlja veliku farmu svinja u Marinovcima

22.04.2026.

Suhopoljskoj tvrtki Farmaland u vlasništvu osječke Žito grupe početkom travnja odobrena je studija utjecaja na okoliš za izgradnju građevine za intenzivni tov svinja ukupnog kapaciteta 16.107 mjesta za tovljenike. Riječ je o farmi Marinovci pokraj Erduta,

Kraći radni tjedan još uvijek nije realna opcija

17.04.2026.

Puno radno vrijeme u Hrvatskoj iznosi 40 sati tjedno, najčešće raspoređenih na osam sati dnevno tijekom pet radnih dana, navodi Zakon o radu. Po broju stvarno odrađenih sati Hrvatska se redovito svrstava u sam vrh Europske unije, no pojedine zemlje biljež

Zadovoljavajuća predsezona u Šibeniku i Vodicama, očekuju dobru godinu

07.04.2026.

Turistički djelatnici u Šibeniku i Vodicama zadovoljni su popunjenošću. U prvom tromjesečju ostvaren je dvoznamenkasti rast turističkog prometa. I najave za vrhunac sezone bolje su od prošlogodišnjih, čak i do 15 posto. U hotelima borave većinom domaći go

Tag cloud

  1. 2850 članka imaju tag turizam
  2. 2706 članka imaju tag hrvatska
  3. 1808 članka imaju tag svijet
  4. 1486 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1565 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1651 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1388 članka imaju tag ict
  10. 1334 članka imaju tag industrija
  11. 1244 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1074 članka imaju tag menadžment
  14. 1182 članka imaju tag EU
  15. 869 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 685 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 691 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 529 članka imaju tag obrazovanje
  30. 438 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 461 članka imaju tag BDP
  34. 511 članka imaju tag dzs
  35. 452 članka imaju tag energetika
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 360 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke