Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Sij 2015

David McWilliams: Hrvatska je preskupa i neproduktivna za tehnološku industriju

Izvor: liderpress.hr · Autor: Matilda Bačelić  

David McWilliams: Hrvatska je preskupa i neproduktivna za tehnološku industriju

Zadržite svoju valutu i ne ulazite u eurozonu, dajte stranim tehnološkim kompanijama „tax holidays“ i promijenite obrazovni sustav, kratko i jasno poručio je irski ekonomski stručnjak David McWilliams Hrvatskoj što bi trebala napraviti ako želi postati razvijeno high-tech godpodarstvo.

Njegovim predavanjem "David vs. Goliath: Može li irski hi-tech model biti kopiran i u Hrvatskoj?" otvorena ja tehnološka konferencija Bug Future Show 2015. McWilliams dobro poznaje Hrvatsku i njen mentalitet budući da ljetuje u svojoj kući na otoku Zlarinu i smatra da ni izbliza ne ostvaruje svoje potencijale. Uspoređujući Hrvatsku i Irsku, koja je od siromašne poljoprivredne zemlje izrasla u high-tech silu, istaknuo je da se isto to moglo i može dogoditi i u Hrvatskoj.

– Tehnološki izvoz iz Irske danas iznosi oko 72 milijarde eura, što je znatno više od hrvatskog BDP-a, a prije 25 godina ga uopće nije bilo – ilustrirao je McWilliams irski uspjeh.

Hrvatska je trenutačno, kako je ocijenio McWilliams, preskupa i neproduktivna za ovu vrstu industrije. Jednim od glavnih krivaca za hrvatski neuspjeh smatra naš obrazovni sustav koji, kako kaže, „uništava djecu i stvara robote“.

– Trebate odgajati i obrazovati snažne i kreativne ljude, oni stvaraju i takve kompanije – istaknuo je McWilliams dodavši da sve ekonomski razvijene zemlje imaju plan i strategiju. Osim toga, prema njegovom mišljenju, Hrvatska ne bi trebala ući u eurozonu, ako želi razvijati vlastitu industriju. Komentirajući aktualnu situaciju u eurozoni i odluku Europske središnje banke o pokretanju programa kupnje državnih obveznica McWilliams, čiji je nastup bio pun duhovotih doskočica, je rekao kako „žali Nijemce koji su kao ozbiljan narod ušli u eurozonu s Talijanima, Grcima i Ircima. – Mario Draghi je tipični Talijan. A što Talijani rade u krizi? Tiskaju novac – rekao je McWilliams.

O novcu i njegovoj budućnosti bilo je riječi u nastavku Bug Future Showa, na panel raspravi pod nazivom „5G novac“. Stručnjaci iz bankarskog i telekom sektora raspravljali su o , o mobilnom plaćanju, o tome hoćemo li u budućnosti novčanik zamijeniti mobitelom te postaju li telekom operateri banke i obrnuto. – Čak 95 posto plaćanja u Hrvatskoj se danas odvija izvan poslovnica i bez gotovine, najvećim dijelom se to odnosi na e-bankarstvo, a sve više i na mobilno. Po tome smo jednaki kao i Zapadna Europa – rekla je Daniela Roguljić Novak, članica Uprave Zagrebačke banke.

S druge strane, puno smo lošiji kada je riječ o online kupovini, istaknuo je Boris Drilo, član uprave Iskona i direktor Sektora za strategiju i razvoj poslovanja u HT-u. Oboje su se složili da u bližoj budućnosti telekomi neće postati banke (iako su već sada primaju depozite) niti banke telekomi. Ipak, tehnološke promjene i promjene korisničkih očekivanja kojima svjedočimo i jedne i druge tjeraju na stalne promjene i prilagodbe poslovnih modela i prema međusobnoj suradnji. Iako će se u budućnosti sve više ići u smjeru mobilnog plaćanja i mobilnih novčanika, na čemu rade i globalni IT divovi Apple (Apple Pay) i Google (Google Wallet), gotovina neće izumrijeti.

Nadalje se raspravljalo i o automobilima bez vozača i hoćemo li do 2020. stvarno voziti u takvim automobilima, kao i udjelu električnih spram automobila na goriva, ali i o tome što je, nakon smartfona, tableta i phableta, sljedeći hit među mobilnim gadgetima. Raspravljalo se o tome što je to neočekivano, a što možemo očekivati od tehnologije u budućnosti, hoćemo li drugačije kupovati, voziti automobile koji ne mogu imati nesreću i ne troše gorivo, hoćemo li svi postati umjetnici i stvarati glazbu, filmove, knjige, što ćemo koristiti i hoćemo li, stvarno, zbog tehnologije biti zdraviji i duže živjeti…

- Moja djeca, ako ih budem imao, neće polagati vozački ispit. Umjesto njih će voziti automobili – smatra Mate Rimac, osnivač Rimac automobila, dodajući da će u budućnosti razvoj autonomnih, samoupravljajučih automobila dovesti do potpuno drugačijeg korištenja automobila na način da će ga više ljudi koristiti kao uslugu te da su autonomni automobili donose veću sigurnost u promet jer nikada neće biti pijani ili umorni.

Bug Future Show ove je godine privukao čak 50 posto više posjetitelja nego lani, ističu organizatori. Kino Europu do zadnjeg je mjesta ispunilo više od 1500 zainteresiranih posjetitelja, čitatelja Buga, predstavnika ICT tvrtki, sponzora i medija. - Oduševljeni smo zanimanjem za Bug Future Show, tim više što je ovo tek drugi. Ljudi su odlično prihvatili našu ideju da im zabavno i uživo predstavimo najnovije i najbolje iz svijeta tehnologije. Ovakav interes nas motivira da nastavimo s ovim i drugim Bugovim događajima i dalje jer nam je važno i uživo susresti naše čitatelje, omogućiti im razmjenu mišljenja s redakcijom i još više učvrstiti odnose s njima, zbog kojih to i radimo – istaknuo je Miroslav Rosandić, glavni urednik Buga.

Bug je zagrebačkom startupu DivIT omogućio odlazak na CES 2015, nakon što su pobijedili na natjecanju Idea Knockout, kojeg je organizirao taj časopis. Predstavnici DivIT-a su na pozornici kina Europa podijelili iskustvo izlaganja na najvećem sajmu novih tehnologija, a dojmove iz Las Vegasa su prenijeli publici zajedno s novinarima koji su također bili na sajmu.


Komentari članka

Vezani članci

MojPosao objavio iznos prosječne plaće s dodacima u prvom kvartalu 2026.

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

DZS potvrdio lošu prognozu: Inflacija u Hrvatskoj ubrzala rast

17.04.2026.

Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u ožujku 4,8 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, objavio je u četvrtak Državni zavod za statistiku (DZS), čime je inflacija osjetnije ubrzala na godišnjoj razini.

Poskupjela potrošačka košarica, evo i koliko

17.04.2026.

Osnovna prehrambeno-higijenska potrošačka košarica koja obuhvaća 51 najnužniji proizvod, u ožujku je koštala 489,53 eura, što je 3,55 eura više u odnosu na veljaču, pokazuje mjesečno istraživanje portala za usporedbu cijena Koliko.HR, u suradnji s Hrvatsk

Kraći radni tjedan još uvijek nije realna opcija

17.04.2026.

Puno radno vrijeme u Hrvatskoj iznosi 40 sati tjedno, najčešće raspoređenih na osam sati dnevno tijekom pet radnih dana, navodi Zakon o radu. Po broju stvarno odrađenih sati Hrvatska se redovito svrstava u sam vrh Europske unije, no pojedine zemlje biljež

Prosječna plaća s dodacima u prvom kvartalu 2026. premašila je 1.600 eura

17.04.2026.

U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke