Digitalna ekonomija: Automatizirati bi se moglo više od 50 posto svih radnih sati u Hrvatskoj!

Digitalna je ekonomija u 2016. u Hrvatskoj iznosila oko 18 milijardi kuna te je imala udio u BDP-u od 5 posto, dok prema studiji McKinsey&Co. potencijal rasta do 2025. iznosi do 80 milijardi kuna, odnosno udjel u BDP-u od 16 posto, rečeno je u srijedu na konferenciji »Potencijal umjetne inteligencije za Hrvatsku« u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP).

Tom je prigodom HUP-ova Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti (HUP ICT) predstavila radni dokument »Potencijal umjetne inteligencije za Hrvatsku«, u kojem iznosi i svoje preporuke i smjernice vezano uz očekivanja, stvaranje i uporabu rješenja temeljenih na umjetnoj inteligenciji.

Cilj je, kako je rečeno, pokretanje aktivnosti za uvođenje umjetne inteligencije u raznim područjima osobnog i poslovnog života u Hrvatskoj, a jasniji obrisi predstavljene verzije mogu se očekivati do kraja godine.

Članica Izvršnog odbora HUP ICT Amera Zulić Vrabec istaknula je kako prema studiji McKinsey&Co. postoji potencijal rasta udjela digitalne ekonomije do 2025. godine u BDP-u na 16 posto, a zasnivaju se na povećanju produktivnosti koja proistječe iz automatizacije. Pritom se smatra da će s naprednim digitalnim tehnologijama biti moguće automatizirati do 52 posto svih radnih sati u Hrvatskoj, naglasila je.

Zulić Vrabec je kazala da su platforme i programi na kojima se temelji predstavljeni dokument HUP ICT-a bazirani na pet područja – napredne tehnologije, kibernetička sigurnost, računarstvo u oblaku, upotreba tehnologije od strane malog i srednjeg poduzetništva te digitalne vještine.

Član Izvršnog odbora HUP ICT Ratko Mutavdžić istaknuo je da je primjena umjetne inteligencije jedna od strateških inicijativa EU i ključni pokretač novog gospodarskog razvoja. Pritom je, kaže, potrebno poticati primjenu umjetne inteligencije i u privatnom sektoru, koji je uvijek bio nositelj mogućnosti razvoja bilo koje tehnološke platforme, te u javnom sektoru.

Navodi i kako se umjetna inteligencija u privatnom sektoru uz ostalo može primijeniti u industriji pametnih automobila, rješenja za pametne gradove, u turizmu, transportnoj industriji i kibernetičkoj sigurnosti i sl., a u javnom sektoru u automatizaciji u zdravstvu, u pravosuđu, u sustavima za rano otkrivanje šumskih požara i sl.

Europska unija je u sljedećem financijskom razdoblju, na razini cijele Unije, u razvoj umjetne inteligencije spremna uložiti 2,5 milijardi eura.

»Dio proračuna EU bit će namijenjen poticanju malih i srednjih poduzeća i javnih uprava da češće i bolje koriste tehnologiju, dok će drugi dijelovi obuhvaćati strateški važna područja kao što su superračunala, umjetna inteligencija i kibernetička sigurnost«, rekao je Mutavdžić.

Istaknuo je da HUP ICT radi na još dva dokumenta – jednom koji će adresirati pravna, etička i moralna pitanja umjetne inteligencije, dok će se drugi osvrnuti na primjenu umjetne inteligencije u konkretnim industrijama.

Da bi uspješno stvorili okvire za uspješnu uporabu umjetne inteligencije, ona mora biti zasnovana na umjetnoj inteligenciji koja je u potpunosti okrenuta prema uporabi koja donosi opću društvenu korist, u skladu s napucima posebne radne skupine Europske komisije za umjetnu inteligenciju. Napuci usmjeravaju izgradnju rješenja zasnovanih na umjetnoj inteligenciji koja podržavaju transparentnost, odgovornost, uspostavu ljudskog nadzora, tehničku kvalitetu i sigurnost, privatnost i upravljanje podacima, različitost i izbjegavanje diskriminacije te ukupni društveni napredak, istaknuto je uz ostalo na skupu.