Dio slavonskih tala jako je iscrpljen jer pola stoljeća nije primio pravi organski gnoj

Nakon što je u ponedjeljak u hotelu Lav u Vukovaru svečano otvoren 8. Agroglasov međunarodni znanstveno-stručni skup, koji se u organizaciji tog dvotjednika za poljoprivredu u ovom gradu održava već osmi put, a na kome su podršku i zahvalu što se od ideje u osam godina stvorilo respektabilno okupljanje eminentnih stručnjaka iz područja poljoprivrede, uputili brojni ugledni gosti, skup je nastavljen predavanjem akademika Ferde Bašića o temi „Tlo kao jamstvo održivog razvitka Hrvatske“.

Bašić je između ostalog naveo da neke površine na području Slavonije pola stoljeća nisu primile pravi organski gnoj, koji je zapravo baza za obnovu humusa u tlu.

- U tom smislu možemo govoriti o iscrpljenosti tih tala i o velikoj potrebi da se humus vrati. Jedini način je vezanje uzgoja bilja za uzgoj stoke. Mi danas problem stočarstva ne možemo promatrati samo kao nedostatak, odnosno uvoz mlijeka, mesa i ostalih proizvoda, nego kao problem nedostatka organskog gnojiva koji zapravo čuva tlo. U tom smislu progovorili smo i na ovom stručno-znanstvenom skupu - rekao je Bašić.
Zaštita okoliša

Uz organizatora, dvotjednik Agroglas, suorganizaciju skupa potpisuju ISTRO i HDPOT, a odvija se pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović.

- U Agroglasu smo pokrenuli ovu inicijativu kako bismo dokazali da poljoprivreda koja je često u javnosti okarakterizirana kao jedan od najvećih zagađivača okoliša, to nije. Već pravilna primjena poljoprivredne tehnologije je zaštita okoliša. Naravno, imamo tu i gradirane pristupe: konvencionalnu poljoprivredu, ekološku, biodinamičnu, svako za sebe prema svojim mogućnostima treba odabrati najbolji recept. Agroglas je tu da kroz ovaj znanstveni skup ponudi rezultate recentnih znanstvenih istraživanja. Na skupu smo imali i studente koji su prvi put na ovaj način došli u doticaj s jednim znanstvenim skupom, što je iskustvo koje je vrlo rijetko moguće. Ispred hotela postavili smo tržnicu na kojoj su ekološki proizvođači pokazali kako se može uzgajati jagoda da bude lijepa i bez tretiranja pesticidima - kazala je glavna urednica Agroglasa Roberta Sorić. Rad skupa bio je organiziran po sekcijama kroz koje je prezentirano 59 radova.

Mađarska znanstvenica Marta Birkas prezentirala je rad “Fenomen suviška vode - dugotrajna remedijacija”, dok je slovenski znanstvenik Klemen Potočnik predstavio “Mlijeko kopitara, tehnologija proizvodnje i plasmana”, a osječka znanstvenica Vesna Gantner “Stočarstvo i klimatske promjene”. Nakon završetka plenarnih izlaganja, rad skupa je nastavljen kroz sekcije Agroodrživost, Novi trendovi u stočarstvu, Bioodrživost, Mehanizacija u poljoprivredi, dok se poster sekcija s prezentacijom 22 rada održavala paralelno s plenarnim izlaganjima. Prvi dan rada skupa zaključen je okruglim stolom aktualne tematike „Degradacija poljoprivrednih tala zbog neprikladne agrotehnike i klimatskih promjena.
Niz predavanja

Jučer se pak na skupu govorilo o utjecaju rada s konjima na njihov psihofizički razvoj, kontroli reproduktivne učinkovitosti konja pasmine hrvatski hladnokrvnjak u uvjetima ekstenzivnog pašnog držanja, uzgojnom stanju lipicanskog konja u Sloveniji, trendovima u konjogojstvu RH u razdoblju od 2004. do 2014. godine, te analizi uzgoja kasača i rezultata kasačkih trka u Srbiji. Također, govorilo se i o utjecaju higijenskog ponašanja pčela na populaciju grinja u pčelinjoj zajednici, procjeni indeksa životnih potreba mliječnih krava na suvremenoj farmi, te ocjeni hranidbenog statusa mliječnih krava na početku laktacije na temelju rezultata kontrole mliječnosti. Zanimljivo je bilo i predavanje o temi DUS ispitivanje novih sorti ozimnog ječma u RH u razdoblju od 2004. do 2014. godine, govorilo se i o analizi utjecaja gnoja iz industrijskog postrojenja na koncentraciju nitrata u površinskim i podzemnim vodama, integriranoj proizvodnji stočne hrane, industrijskoj konoplji kao o biljci prošlosti i budućnosti te integriranoj ratarskoj proizvodnji istočne Hrvatske. U poslijepodnevnim satima održana su predavanja na teme: korovna flora u vinogradima Vinogorja Zapadna Istra, medonosne biljne vrste sjeveroistočne Hrvatske, utjecaj eteričnih ulja na gljivične uzročnike bolesti uzgojnih biljaka, primjena ultrazvuka za homogenizaciju micelija plijesni Aspergillus flavus, korištenje kameline u proizvodnji bioplina, potencijal uporabe lavandina u zaštiti uskladištenja pšenice protiv skladišnih kukaca, te let kukuruzne zlatice na području Osijeka od 1996. do 2013. godine. Nakon kratke stanke, u zadnjem dijelu vukovarskog znanstveno-stručnog skupa teme su bile: ispitivanje tehničkih sustava u zaštiti bilja u RH, laboratorijsko ispitivanje kvalitete sjetvenog aparata s nadtlakom, matematički modeli za određivanje koeficijenta varijacije poprečne distribucije rasprskivača te ujednačenost aplikacije pesticida i model promjene koeficijenta varijacije krila pod kutom. Znanstveno-stručni skup u hotelu Vukovar zatvoren je jučer nakon rasprave, dok je za danas (srijeda) predviđena stručna ekskurzija – Ekološka imanja Požeško-slavonske županije.

Marko Dražetić

savjetnik ministra poljoprivrede
U Gundincima 317 traktora na 1200 stanovnika

Savjetnik ministra poljoprivrede Marko Dražetić situaciju u poljoprivredi ocijenio je “dosta složenom”. – Nitko od nas ne bježi od istine, od stvarnosti jer brojke su neumoljive. Nažalost, ne treba gledati koja je politička opcija na vlasti, nego gledati u budućnost da što je moguće više napravimo pozitivnog za našu poljoprivredu. Danas je u RH samo 5,6 hektara po jednom OPG-u, a što je još važnije, dobna struktura naših poljoprivrednika o pitanju naobrazbe jako je niska. Zato je ponekad jako teško staviti u funkciju našu znanost, dati je u ruke našim poljoprivrednicima. Vidjeli ste kakvi su otpori ovih dana bili o pitanju ruralnog razvoja, na sreću svih naših poljoprivrednika ruralni je razvoj od strane Europske komisije prihvaćen. Budućnost je u pisanju kvalitetnih projekata, oni moraju biti isključivo i na dobrobit svih naših poljoprivrednika. Tu nema mjesta politici. Još nešto moram reći, obilazeći naša sela, čini mi se da mehanizacije ima napretek, samo je pitanje kako ju staviti u funkciju. Je li ona toliko potrebna? Nedavno sam bio u Gundincima, tamo je 317 traktora, a 1200 stanovnika! Postavljam pitanje: Komu to treba? Nije li bolje mjere ruralnog razvoja iskoristiti za otvaranje novih radnih mjesta, za pogone, za prerađivačku industriju? - kazao je Dražetić.

Željko Cirba

zamjenik župana vukovarsko-srijemskog
Ima li država strategiju?

Zamjenik župana Vukovarsko-srijemskog Željko Cirba na skupu je rekao kako je dobro poznato da je stanje u poljoprivredi vrlo teško. - Kako struku prenijeti seljaku, kako mu reći da što bolje i kvalitetnije radi, kako da se mi što bolje i kvalitetnije organiziramo, kako im pomoći da povuku novac iz EU fondova? To nije lak posao. Kako otići do čovjeka iz Bapske ili Slakovaca, sela koja su sve praznija? Naša sela ostaju pusta. Jedan od razloga je možda taj što nemamo strategiju. Mi kao Županija moramo raditi našu županijsku razvojnu strategiju, i to je u redu. To je skup svih naših potreba, naše vizije od poljoprivrede i gospodarstva do infrastrukture itd. To moraju raditi i općine i gradovi. Ja se pitam ima li država strategiju? Gdje ćemo biti za 10, 20 godina? Nadam se da netko o tome razmišlja i da ćemo znati kako se izvući iz ove teške situacije? Je li to regionalni fond, do sada ga nismo vidjeli - kazao je Cirba, kazavši kako postoje i dobri primjeri poput poljoprivrednog inkubatora u Drenovcima.