Dnevno stiže šest milijuna računa: analiza Porezne uprave otkrila zanimljive navike građana Hrvatske

Ako se ne dogodi nešto nepredviđeno, u nedjelju, na dan uoči blagdana Velike Gospe, u Hrvatskoj bi trebao pasti potrošački rekord – prvi put u jednom danu izdat će se ukupno više od 10 milijuna računa.

To očekivanje nije nikakvo proročanstvo, nego pokazatelj analize fiskaliziranih računa što ju je provela Porezna uprava. Ona pokazuje pravilo da se u Hrvatskoj baš na taj dan, 14. kolovoza, troši najviše u godini, a za spomenuti rekord već prošle godine nedostajale su nijanse.

Fiskalizacija, koja je znatno povećala broj oporezivih računa, dala nam je priliku da nešto naučimo o nama samima. Znali smo da jako volimo kupovati, a sad znamo da najviše trošimo uoči vikenda i Badnjaka, te u dva ljetna mjeseca. Veći broj računa u 2015. u odnosu na 2014. izdan je i u tjednu Božića, i to za otprilike milijun računa više. Daleko najmanje računa u godini, u pravilu, ispostavi se na njezinu početku – 1. siječnja.

Blagodati fiskalizacije

– Petak je dan kad se najviše troši, a nedjeljom najmanje. Prosječno dnevno stiže šest milijuna računa, a najviše ih se izdaje u srpnju i kolovozu, dnevno i do devet milijuna. Izvan turističke sezone, uoči Badnjaka ide i do osam milijuna računa, a najviše se potroši dan prije Velike Gospe – ističe pomoćnica ravnatelja Porezne uprave Gordana Marić.

Fiskalizacija u prometu gotovinom podrazumijeva da svaki račun prilikom izdavanja mora proći kroz sustav Porezne uprave, koja će mu dodijeliti jedinstveni identifikator račun (JIR). U Hrvatskoj je, uz velike polemike, uvedena od 1. siječnja 2013. godine. Od tada do danas kroz sustav Porezne uprave fiskalizirano je više od osam milijardi računa, a sustav nikada nije pao. Učinci su izvanredni.

Već prve godine nakon uvođenja fiskalizacije broj oporezivih računa porastao je za 17,8 posto u odnosu na prethodnu, 2012. godinu. A 2014. povećanje poreznih prihoda u proračunu iznosilo je 255 milijuna kuna na temelju verifikacije godišnjih prijava poreza na dohodak i prijava poreza na dobit onih poreznih obveznika koji su bili u sustavu fiskalizacije tijekom cijele 2013. godine.

Naplata poreza na potrošnju 2012. godine iznosila je 95,3 milijuna kuna, a nakon fiskalizacije odmah je drastično porasla na 141 milijun kuna i dalje raste na 143,3, te prošle godine na 158 milijuna kuna.

– Uvedena je kontrola, unaprijeđeni su postupci poreznog nadzora te je podignuta svijest kupaca o važnosti uzimanja računa. Uz povećanje oporezivih usluga, fiskalizacijom se omogućuje usporedba prometa iz ureda, a najstrože se kažnjavaju prekršitelji nakon ponovljenog prekršaja – kaže Marić.

Veća sigurnost

Nakon četiri uspješne godine sada se uvode unaprjeđenja. Sustav fiskalizacije prelazi s postojećeg sigurnosnog protokola za enkriptirani promet između klijenata i poslužitelja SSL (Secure Sockets Layer) na sigurniji, TLS (Transport Layer Security) protokol.

Testna okolina za isprobavanje rješenja otvara se 1. rujna, a fiskalizacija pomoću protokola SSL neće više biti moguća nakon 9. siječnja 2017. godine.

Ključni je razlog promjena u tome što je postojeći sigurnosni protokol SSL ipak ranjiv i treba ga zamijeniti TLS protokolom, koji je znatno sigurniji. Novi Fiskalcis certifikat Porezne uprave počet će se primjenjivati 11. studenog 2016. godine, dok će za preuzimanje biti dostupan od 4. listopada 2016. godine.

Vidljivo je da je u nepromijenjenim uvjetima poreznih stopa postignut veći učinak fiskalizacije nego što je planirano prilikom donošenja Zakona o fiskalizaciji. Hrvatski model postao je i izvozni proizvod i uspješno se primjenjuje u Poljskoj, Češkoj, Sloveniji, Bugarskoj, Srbiji, Kosovu, Crnoj Gori, Makedoniji, Albaniji, Cipru, Moldaviji i Vijetnamu.

Porast vrijednosti

Učinak fiskalizacije najbolje se vidi kroz povećanje vrijednosti oporezivih isporuka kod poreznih obveznika koji najviše posluju gotovinom, i to malih pravnih i fizičkih osoba (smještaj, priprema i usluživanje hrane, trgovina i popravak motornih vozila, fizičke osobe koje imaju oznaku pripadnosti Odvjetničkoj komori).

U prvoj 2013. godini porast je iznosio 17,82 posto, u 2014. rast je bio 14,67 posto, a u prošloj godini u odnosu na zadnju godinu prije fiskalizacije 16,81 posto.

Ultra puni splitske blagajne

U tjednu prije Ultra festivala ove je godine u svim djelatnostima izdano 45.000 računa više nego 2015. godine, a u tjednu trajanja festivala registrirano je 1.246.236 računa (14.000 više nego lani), s tim da je ukupni iznos računa ove godine 75,4 milijuna ili za 5,3 milijuna kuna veći nego 2015. godine.

Kad je riječ o smještaju, pripremi i usluživanju hrane, u tjednu Ultre broj izdanih račun gotovo je identičan onome iz 2015., ali je iznos računa ove godine veći za 3,2 milijuna kuna. Značajan porast od 14.000 računa i 2,5 milijuna kuna zabilježen je i u tjednu prije Ultre.