Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Ou 2012

DNK origami – pametna tehnika liječenja bolesti

Izvor: biologija.com.hr · Autor: Ivan Andreas Stančik  

DNK origami – pametna tehnika liječenja bolesti

Osim navale „pametnih" mobitela, uskoro bi nas mogao iznenaditi isto tako veliki val nove vrste lijekova, tzv. „pametnih" lijekova, koji bi zbog svojih svojstava brže i uspješnije mogli liječiti skoro pa sve poznate oblike bolesti, pa čak i koristiti uspješno u liječenju raka. Primjer takvih obećavajućih lijekova su oni koji se dobivaju tehnikom DNK origami, kojoj se sve češće posvećuje pažnje jer je naime jako - pametna.

Nije tajna da su neki oblici bolesti, poput raka, sve češći u današnjem brzom svijetu. Jedan od glavnih izazova u liječenju takvih bolesti jest prepoznavanje abnormalnih (ili zaraženih, ako je riječ o drugim opasnim bolestima) stanica i tkiva od onih normalnih, zdravih stanica. Na tom području naš imunološki sustav ponekad podbacuje, te tu ulogu preuzimaju tzv. „pametni" lijekovi zato što im je, na molekularnoj razini, dana točno određena naredba koja im zapovijeda : „Pronađi tu stanicu i samo tu stanicu, i aktiviraj se samo u kontaktu s njom, i samo s njom."

Postoji niz takvih „pametnih" lijekova koji se trenutačno razvijaju, ali tehnika DNK origami kojom se dobivaju „nanoroboti", kako ih stručnjaci nazivaju (jer se ponašaju kao mali roboti s obzirom na naredbe koje izvršavaju), jednostavno očarava jednostavnošću i brzinom. U samo nekoliko sati moguće je napraviti nekoliko milijardi „nanorobota", a za to vam je samo potrebno puno molekula DNK i ništa više. Što dakako možete pronaći svugdje oko vas, pa i u vama samima.

Paul Rothemun, znanstvenik iz Kalifornijskog instituta tehnologije iz Pasadene, izumio je tehniku DNK origami. Prilikom njezine primjene, najprije se uzme jedan dugačak lanac jednolančane molekule DNK, koji će biti predložak, a onda se pomiješa s manjim komadićima molekule jednolančane DNK (specifičnog redoslijeda nukleotida, ovisno o predlošku) koji se potom spajaju na određena mjesta na predlošku, nakon djelovanja soli i povišene temperature. To osigurava da se dva udaljena dijela mogu spojiti jednim malim komadićem jednolančane molekule, te se na taj način cijela molekula može savinuti, preklopiti ili samo povezati.

U početku je Paul Rothemun DNK origami pretvorio u bezazlenu igru sastavljanja popularnog „smješka", snježnih pahuljica, cvjetova ili pak ilustriranja karte Amerike unutar same stanice. Na taj način je demonstrirao potencijal ove nove tehnike te privukao pozornost različitih stručnjaka za rad u tom području. I tako je počeo vrtoglav napredak u kojem se ova tehnika upotrijebila za različite svrhe, a jedna od potencijalnih primjena je i u medicini.

Princip liječenja temelji se na stvaranju posebnih oblika nalik na kutije, cijevi ili kovčege. U unutrašnjosti se nalazi „teret", uobičajeno je to nekakav toksin ili lijek koji se treba dostaviti u stanicu pacijenta, a s vanjske strane na površini spleta molekule DNK se nalaze receptori koji služe za prepoznavanje točno određenih stanica u organizmu pacijenta. Treći važan element je „brava" koja samo u interakciji s točno određenim proteinima reagira i otključava kovčeg koji ispušta svoj „teret". Na ovaj se način osigurava da se „teret" dostavi na točno određeno, ciljno mjesto. Ako pak ne postoji taj točno određeni „ključ", sama struktura učinjena je dovoljno stabilnom da se ne raspadne.

Jedna od poteškoća u ovoj tehnici je razgrađivanje nanorobota od strane enzima nukleaza, čija je zadaća razgradnja molekule DNK u stanici. Da bi se izbjeglo prerano razgrađivanje, razmatra se stvaranje posebne ovojnice koja bi strukturu od molekule DNK dovoljno dugo mogla održati nerazgrađenom, kako bi liječenje bilo uspješno. Ista takva ovojnica mogla bi služiti za stapanje sa staničnom membranom i ulazak u stanicu u slučaju da se znak za otvaranje „kovčega" nalazi s unutrašnje strane membrane. Takvu ovojnicu ponekad koriste virusi.

Iako primjena u medicini zvuči dovoljno i sasvim je opravdavajuća, ona ne prestaje samo tu. Pomoću ove tehnike mogu se napraviti male kemijske tvornice koje povezuju točno određene enzime u dugačke cijevi građene od molekule DNK. Ovo bi mogao biti ključ u stvaranju „umjetne" fotosinteze i oponašanju ostalih ključnih biokemijskih procesa. Nadalje, različita „ravnala" ili „sateliti" napravljena od molekule DNK mogu pomoći u praćenju nekih staničnih procesa, kao što je dioba stanice, i otkrivanju novih pravilnosti i zakonitosti. Samo je mašta granica, a pitanje vremena kada će ova tehnika uzeti maha u svakodnevnom životu.


Komentari članka

Vezani članci

Zlatan Žmirak: Kada je nešto nemoguće, to mi postaje fokus i opsesija

03.05.2026.

Direktor i osnivač Lentismeda krenuo je od atletske staze, prošao kroz Australiju i vratio se s jasnom svrhom: graditi hrvatsku kompaniju koja medicinska pomagala izvozi na sve kontinente.

Privatnim klinikama izazov je pratiti rast plaća u javnom zdravstvu

29.12.2025.

Poliklinika Amruševa danas ulaže u suvremenu medicinsku opremu, a pacijenti joj osim iz Hrvatske dolaze iz BiH, Slovenije, pa čak i iz UK-a

Zagrepčanka dobila "Znanstveni Oscar" od dva milijuna eura

12.12.2025.

DR. SC. KARIN DOOLAN s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) upravo je dobila prestižan projekt Europskog istraživačkog vijeća (ERC), koji je također poznat kao "Znanstveni Oscar".

Tietgenova nagrada Sonji Perković za manipulativni dizajn

11.12.2025.

Nije Nobelova, ali jest prestižna nagrada - hrvatska znanstvenica Sonja Perković, inače i gostujuća profesorica na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu (katedra Ekonomske teorije) osvojila je prestižnu dansku Tietgenovu nagradu i zlatnu medalju za istraživanj

Hrvatska inovacija koja mijenja medicinu: Priča o SENDD-u, AI sustavu za ranu dijagnostiku neurorazvojnih odstupanja

16.10.2025.

U vremenu kada umjetna inteligencija sve više ulazi u naše svakodnevice, rijetko se susrećemo s primjerima gdje ona donosi konkretan i mjerljiv društveni učinak – posebno kada je riječ o zdravlju djece. No upravo to je uspjelo hrvatskom inovacijskom timu

Tag cloud

  1. 2880 članka imaju tag turizam
  2. 1511 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2724 članka imaju tag hrvatska
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1403 članka imaju tag ict
  6. 1579 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2008 članka imaju tag financije
  8. 543 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1322 članka imaju tag trgovina
  11. 1355 članka imaju tag industrija
  12. 1260 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1086 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 874 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 794 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 457 članka imaju tag start up
  28. 541 članka imaju tag porezi
  29. 370 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 495 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 437 članka imaju tag osijek
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk