Do posla je najlakše doći diplomom

Obrazovanje se uvijek isplati, a grijanje školskih klupa najbolji je put do brzog i dobrog posla. Bila bi to, ukratko, najbolja poruka koja se na kraju školske godine može uputiti budućim srednjoškolcima i studentima.

Naime, stručne analize pokazuju da posao najbrže pronalaze fakultetski obrazovani ljudi koji se od onih s nižom razinom obrazovanja zapošljavaju četiri do pet puta brže. Pokazuju to i podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na čijoj je evidenciji među nazaposlenima samo 4,1 posto onih s fakultetskom diplomom.

Primjerice, samo 37 posto tek prijavljenih na burzu rada sa srednjoškolskom naobrazbom dobiva posao u roku šest mjeseci. Pritom niz zanimanja iz četverogodišnjih škola donosi dugotrajnu nezaposlenost. Primjerice, laboratorijski tehničari, zubni tehničari, administrativni radnici te upravni referenti. Od onih koji se, pak, najbrže zapošljavali, a imaju višu ili visoku školu u posljednje tri godine su matematičari, informatičari, inženjeri elektronike, farmaceuti, građevinari, profesori hrvatskog i engleskog jezika te medicinari, kažu u HZZ-u. No, i među onima više razine obrazovanja ima kadrova koji sporije pronalaze posao. Među njima prednjače oni s diplomom politologije, slikarstva, prometa, nautike i socijalnog rada.

»Srednjoškolcima možemo preporučiti da upišu primjerice studij strojarstva, elektrotehnike, graditeljstva ili informatike. Također, neće pogriješiti odluče li se za farmaciju, medicinu ili strane jezike, posebice engleski jezik«, kažu savjetnici HZZ-a. Učenicima koji završavaju osnovnu školu poručuju da se od onih koji su završili srednjoškolsko obrazovanje najbrže zapošljavaju strojobravari, tehničari za mehatroniku, sanitarni tehničari, prehrambeni tehničari te tehničari za računarstvo. Uz njih, prvi posao nisu dugo čekali ni dizajneri tekstila, farmaceutski tehničari, monteri centralnoga grijanja i tehničari za komunikacije.

Od kadrova sa srednjom stručnom spremom u posljednje tri godine sporije su se zapošljavali tehničari za brodostrojarstvo, upravni referenti, zubotehničari, pomorski nautičari i fizioterapeutski tehničari. Oni koji su završili gimnazijske programe također se nalaze na dnu ljestvice po brzini zapošljavanja, što je očekivano jer nemaju strukovnih znanja i vještina, napominju u Zavodu za zapošljavanje. Ističu ujedno da je u izboru zanimanja svakako poželjno da ta odluka bude temeljena na podacima o traženosti tog zanimanja kako bi onda i mogućnost zapošljavanja bila izvjesnija.
Uz to, upozoravaju, vrlo je važno da izbor budućeg zanimanja bude u skladu s interesima, sposobnostima te zdravstvenim stanjem učenika.

Također je važno, napominju savjetnici, da učenik dobro poznaje buduće zanimanje, odnosno uvjete rada, opis poslova i potrebne kompetencije. Zbog toga se u HZZ-u učenicima pružaju usluge profesionalnog informiranja, odnosno savjetovanja. Taj program uključuje testiranje sposobnosti, utvrđivanje karakteristika osobnosti, interesa, motivacije, a po potrebi se obavlja i liječnički pregled kod specijalista medicine rada.

Prvi posao već na fakultetu
Diplomirani inženjeri informatike najtraženiji su i u Hrvatskoj i u svijetu jer su nove tehnologije svugdje jedna od najbrže rastućih djelatnosti. Stoga je u svijetu uobičajeno, a sve je češće i u Hrvatskoj, da većina studenata prvi posao dobiva još za vrijeme studija. Oni, pak, koji u svijet rada ulaze tek nakon diplome, posao pronalaze već u nekoliko prvih tjedana.

Brzo i lako zapošljavaju se i matematičari koji su nekad bili jedna od podcjenjenijih struka. Danas, pak, ta diploma pruža vrlo širok spektar radnih mjesta, te je to kadar za kojim vlada velika potražnja na tržištu rada. Uz to, bez obzira na struku, do posla lakše dolaze visokoobrazovani radnici koji posjeduju i dodatna znanja i vještine kao što su znanje stranih jezika te rada na računalu.