Dodatna promocija hrvatskom turizmu donijela stotine milijuna eura

Hrvatski turizam relativno neokrznut prolazi kroz sezonu diktiranu utjecajem globalne ekonomske krize zahvaljujući, uz ostalo, i pojačanoj promociji. Naši su minusi manji od konkurentskih i možemo žaliti što se godina ne odvija u normalnim uvjetima, jer bi to državnoj blagajni, ali i privatnicima, donijelo dodatne stotine milijuna eura. No, svejedno je dostignut sasvim solidan rezultat, otklonjeni su crni oblaci koji su još do prije mjesec, dva letjeli nad najelitnijom granom hrvatskoga gospodarstva.

U 2009., opterećenu globalnom recesijom i krizom, Hrvatska je, dakle, ušla s dosad najsnažnijom turističkom promidžbom kojoj je namijenjeno tri puta više novca nego godinu ranije. Potrošeno je gotovo 190 milijuna kuna. Prvi je put uspostavljen partnerski odnos države, odnosno Ministarstva turizma, Hrvatske turističke zajednice (HTZ) i privatnog sektora koji je rezultirao uspjelom akcijom. Nadalje, probijeni su novi internetski kanali reklamiranja, prvi smo se put značajnije nudili u državama u okruženju, a uvedena je i novost promocije u nizu novih stranih tiskovina i televizijskih postaja.

Krenimo redom. Vladin akcijski plan namijenjen pomoći turizmu predviđao je utrostručenje novca za ukupnu promidžbu. S lanjskih devet milijuna eura, iznos je povećan na 28 milijuna eura. Odobreni su i unaprijed u pedesetpostotnom iznosu isplaćeni poticaji organizatorima putovanja, i to jedan euro po svakom putniku dovedenom u sezoni te po 20 eura po dovedenom putniku u pred i posezoni. Temeljem ugovora javnog i privatnog sektora, turoperatori su se obvezali dovesti 1,46 milijuna gostiju, što je 40 posto ukupnog organiziranog dolaska. Postojale su, podsjećamo, tri mjere: mjera za turoperatore i putničke agencije odnosila se na udruženo oglašavanje turističkih programa za Hrvatsku u 2009. s organizatorima putovanja.

Slična mjera odnosila se samo za jačanje pred i posezone, dok je treća mjera bila posvećena jačanju zrakoplovnih odredišta (udruženo oglašavanje s turističkim zajednicama i gospodarskim subjektima regija za promociju regionalnih zrakoplovnih odredišta u Hrvatskoj). U planovima se, uz ostalo, priželjkivao i veći broj niskotarifnih letova prema našoj državi. U mjesecima kada se još nije znalo kako će emitivna Europa reagirati na recesiju i koje bi receptivne države mogle imati najveću štetu pojačana je ciljana promidžba (s novim sloganima) za primarna tržišta hrvatskog turizma te za zemlje u širem okruženju.

Tako je, primjerice, za razdoblje od 1. travnja do 15. lipnja ugovoreno 247 spotova HTZ-a na austrijskim tv-postajama ORF 1 i ORF 2 ukupne vrijednosti 3,3 milijuna kuna, što je bio rast vrijednosti oglašavanja od 11 posto u odnosu na godinu ranije. Vrijednost promidžbene kampanje u češkim tiskovinama iznosila je 940.000 kuna, s tom je svrhom potrošeno čak 57 posto više novca nego prošle godine, uz dodatnih 1,33 milijuna kuna utrošenih na reklamu na češkim tv-postajama, ponajprije CT 1 i CT 2. Talijanski su mediji, tiskovine, tv-postaje i internetski portali dobili 20 posto više hrvatskog proračunskog novca - ukupno 5,5 milijuna kuna. Tek 500.000 kuna manje, pet milijuna, zaradile su njemačke tiskovine, dok je ukupna vrijednost tv-oglašavanja na njemačkom tržištu iznosila osam milijuna kuna. Hrvatski se turizam, uz ostalo, reklamirao na RTL-u, VOX-u, SAT 1, Kabel 1...

I slovenski su mediji imali koristi od bespoštedne mediteranske borbe. Budući da nam i Slovenija pripada krugu emitivnih zemalja od prvorazredne važnosti, u slovenskim je tiskovinama utrošeno 460.000 kuna, gotovo trećina više nego 2008. Ovdašnji se turizam s milijun kuna reklamirao na osam slovenskih tv-kanala. Jedna od ovogodišnjih novosti pokušaj je buđenja država u okruženju. Možda ta akcija pojačane promidžbe u zemljama šireg okruženja neće dati očekivani rezultat, prije svega zbog tamošnjih ekonomskih turbulencija, ali na tim tržištima svakako treba i dalje sustavno raditi.

U Ukrajini se, dakle, od 1. do 31. svibnja hrvatski turizam reklamirao na 90 city lights plakata u centru Kijeva. Sličan je sustav reklamiranja obuhvatio i Rumunjsku, gdje je postavljeno 135 back lightsa u Bukureštu, Temišvaru i Sibiju. Susjedna Bosna i Hercegovina uživala je u stotinjak billboarda i isto toliko city lightsa porazmještenim u Sarajevu, Tuzli, Banjoj Luci i Mostaru. I potencijalni srpski putnici mogli su vidjeti čari mora susjedne im države i to na 230 billboarda i 100 city lightsa većinom u Beogradu te u nešto manjem obimu u Novom Sadu i Subotici.

S druge strane, tek 12 oglasnih panoa postavljeno je u Makedoniji, u centru Skopja te na svim putevima i graničnim prijelazima prema susjednim zemljama. Bitno je veća pozornost nego dosadašnjih godina posvećena internetskom reklamiranju. HTZ je, uz ostalo, prvi put proveo opću kampanju na Googleu, unaprijeđena je kampanja na engleskom jeziku (razrađene su podgrupe business, camping, culture, nature, nautics...), HTZ je uredio bannere i tekstualne oglase prema standardnim Googleovim formatima. Sličnim su potezima oplemenjene i stranice na njemačkom jeziku. Uglavnom, čak i nesustavni posjetitelji Googlea nisu mogli mimoići hrvatsku reklamu.

Hrvatska na Googleu na deset svjetskih jezika
Osim na moćnim CNN-u i Eurosportu, hrvatski se turizam prvi put reklamirao na Euronewsu i BBC Worldu. Globalno internetsko oglašavanje provedeno je, uz ostalo, na 80 internetskih portala u 17 europskih država. Hrvatska turistička zajednica prvi je put, na deset jezika, provela opću kampanju na Googleu. Dok se, recimo, lanjske godine na internetsko oglašavanje potrošilo tek milijun i pol kuna, ove je godine na taj vid oglašavanja otišlo 10,2 milijuna kuna. Od toga, na Google je potrošeno dva milijuna kuna, na europske portale tri milijuna, a na udruženo oglašavanje 5,2 milijuna kuna. Samo na internetu planirano je i plaćeno nevjerojatnih 360 milijuna prikazivanja oglasa.

»Kad srce kaže...«
Kampanja »Kad srce kaže...« realizirana je od sredine svibnja do kraja lipnja aktualne godine. Rezultat je poznat: pad broja domaćih turista u lipnju, dakle, u mjesecu najžešće kampanje, iznosio je šest posto, a u razdoblju od siječnja do kraja lipnja 11 posto. Novi pad u srpnju, minus domaćih gostiju od 12 posto. S druge strane, zanimljivije je zamišljena akcija »Ambasador hrvatskog turizma« koja se realizira(la) na internetu, na društvenim stranicama poput Facebooka i MySpacea, gdje se širokoj publici omogućilo da putem aplikacija, fotografija..., opišu svoja iskustva s odmora u Hrvatskoj. Zanimljiva ideja od koje ne treba odustati.