Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Lip 2014

Dok je zajmova i stipendija, skupi studij ne odbija studente

Izvor: liderpress.hr · Autor: Vanja Figenwald  

Dok je zajmova i stipendija, skupi studij ne odbija studente

Zaključak istraživanja o utjecaju visine školarine na razinu upisa u visokoobrazovne ustanove jedan je od kontroverznijih u inače bogatom opusu raznovrsnih istraživanja Europske komisije.

Izvješće objavljeno ovaj tjedan pokazuje da povećani iznos školarina ne utječe negatvino na upise u visokoškolske ustanove, čak ni kod studenata slabijeg imovnog statusa, ako su balansirane potporom u obliku stipendija ili zajmova. Tek veći porast školarina rezultira slabijom razinom upisa, a načelni negativni efekt povišenih školarina očituje se kod starijih studenata.

Oprezni zaključci Studija ‘Imaju li promjene u dijeljenju troškova utjecaj na ponašanje studenata i visokoškolskih institucija’ analizirala je učinak promjena u visini školarina u devet zemalja s različitim sustavima financiranja u proteklih 15 godina, uključujući Austriju, Kanadu, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku, Mađarsku, Poljsku, Portugal i Južnu Koreju. Istraživanje su proveli njemački Deutsches Zentrum für Hochschul-und Wissenschaftsforschung (DZHW) i Higher Education Strategy Associates (HESA) iz Kanade.
U istraživanju, financiranom novcem Komisije, navodi se da povišene školarine nemaju uočljive negativne efekte na upis na fakultete, čak ni u nižim socioekonomskim skupinama. Kakve učinke ima izlazak s fakulteta u debelom dugu, primjerice, istraživanje nije razmatralo, kao ni brojne druge faktore izravno povezane s tom problematikom. Unatoč činjenici da u većini proučavanih zemalja nije bilo većeg efekta, recentni podaci iz Engleske pokazuju povezanost povišene školarine s razinom upisa starijih studenata, premda je prerano donijeti konačne zaključke u tom pogledu.

Naći ravnotežu Nadalje, stipendije i zajmovi presudni su za umanjivanje posljedica povišenih školarina, posebice u ranjivim skupinama, što je osobito vidljivo u zemljama u kojima školarine igraju veliku ulogu, poput Engleske, Kanade i Južne Koreje. U istraživanju koje nije imalo nikakvu ambiciju uzeti širu sliku u razmatranje, a koja izravno utječe i na ponuđene teze, premda je očito dio opsežnije i kontroverzne rasprave, zaključuje se da je ravnoteža između potpora studentima i školarina iznimno bitan faktor u određivanju politike školarina. S druge strane, studija je pokazala i da uvođenje školarina ne znači nužno kvalitetnije obrazovanje, kao i da školarine u javnim institucijama ne utječu izravno na bolju prilagodbu tih institucija potražnji (razvijanje novih programa i kolegija, primjerice).
Studija je naručena u sklopu Komisijina programa modernizacije obrazovanja u EU, no u svojim zaključcima ne zagovara konkretne sustave financiranja, za koje uostalom i nije mjerodavna Komisija, već individualne države članice.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska dobila 929 novih majstora, prednjače elektroinstalateri i frizeri

13.07.2026.

U Hrvatskoj je u proteklih godinu dana majstorski ispit položilo 929 majstora, od čega od početka ove godine njih 424, objavila je u četvrtak Hrvatska obrtnička komora (HOK).

Model prekvalifikacije: Ovo su najtraženiji programi za koje Hrvati koriste vaučere za obrazovanje

23.06.2026.

U četiri godine provedbe sustava vaučera za obrazovanje odraslih dodijeljeno je gotovo 66.000 vaučera, a više od 51.000 polaznika uspješno je završilo obrazovne programe, pokazuje odgovor hrvatske Vlade na zastupničko pitanje Damira Barbira (Centar)

Obrtnička zanimanja postaju sve poželjnija, a umjetna inteligencija mijenja pravila igre za visokoobrazovane

11.06.2026.

Hrvatsko tržište rada bilježi snažnu potražnju za kvalificiranom radnom snagom, a obrtnička zanimanja sve se jasnije pozicioniraju među najtraženija i najdeficitarnija u zemlji. Potražnja za majstorima danas višestruko nadmašuje raspoloživu ponudu, upozor

‘Na prvom poslu otišao sam na ručak i nisam se vratio. Griješite, učite, fokus je ključan’

08.06.2026.

Ista prostorija, oko 30 godina kasnije, mjesto – Fakultet elektrotehnike i računarstva. Možda jedni od dva najpoznatija FER-ovca, ovaj put ne sjede u klupama, već pred auditorijem i stotinjak studenata.

Danica Purg napušta IEDC-Bled nakon 40 godina: kraj jedne ere

18.03.2026.

Osnivačica i dugogodišnja dekanica odlazi u mirovinu nakon četiri desetljeća izgradnje škole svjetskog ugleda

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk