Domaće će banke ispuniti novu regulativu EU-a

Trebala se dogoditi kriza da bi se dogodile 'povijesne promjene', poput novih kapitalnih zahtjeva, novih tehnika dokapitalizacija, regulacije izlaska s tržišta te oporezivanja i doprinosa banaka«, istaknuo je u ponedjeljak Velimir Šonje iz tvrtke Arhivanalitika predstavljajući najnoviju analizu Hrvatske udruge banaka (HUB) »U susret novoj financijskoj regulaciji - što će ona značiti za banke u Hrvatskoj?«.

Prema sadašnjim spoznajama, u EU se sprema uvođenje sustava fondova za osiguranje stabilnosti banaka, što je kontekst u kojem će se provesti oporezivanje banaka, istaknuo je Šonje. Naime, europske zemlje ne uvode poreze, nego doprinose za te fondove na razini od 0,02 posto do 0,07 posto na dio pasive banaka. U takvim bi se fondovima trebalo tijekom petnaestak godina akumulirati dva do četiri posto BDP-a. Pored toga, postavljaju se stroži kapitalni zahtjevi, odnosno Basel III, pa će tako banke morati osigurati omjer temeljnoga kapitala i rizikom ponderirane aktive na razini od 4,5 posto umjesto dosadašnjih 2 posto. Ukupni kapitalni zahtjev ostaje 8 posto, ali u njega se ne ubrajaju dva zaštitna sloja koja se uvode, odnosno zaštitni sloj kapitala na razini do 2,5 posto te protuciklički sloj kapitala na razini do 2,5 posto. Što se tiče Fonda za osiguranje stabilnosti banaka, Šonje kaže da u ovom trenutku Hrvatska ima Fond osiguranja štednje koji je prilično dobro kapitaliziran, pa nam takav fond sada ne treba. S obzirom na to da se očekuje da će EU donijeti propis o fondovima za stabilnost banaka, i Hrvatska će o tome razmišljati za godinu-dvije. »Europa uvodi i novi sustav supervizije banaka, pri čemu će se osnovati tri nova tijela za nadzor tržišta kapitala, mirovinskog sustava i štednje«, ističe Šonje, nabrajajući još brojne novosti u pogledu reformi na globalnoj razini. Direktor HUB-a Zoran Bohaček napomenuo je da upravo HUB-ova analiza pokazuje da hrvatske banke, prema sadašnjoj situaciji i uz još određeno eventualno pogoršanje, neće imati problema s ispunjavanjem kapitalnih zahtjeva (minimalni kapital koji banka mora imati u odnosu na aktivu ponderiranu za koeficijent rizika). »Jedino u slučaju kad bi profitabilnost banaka pala na vrlo niske razine te kada bi rast bio mali i banke isplaćivale svu dobit, tek tada mogli bi se pojaviti problemi u ispunjavanju kapitalnih zahtjeva«, zaključio je Bohaček. Odgovarajući na novinarsko pitanje, Šonje je rekao da u kratkom roku ne postoji nikakva opasnost da bi banke-matice prestale financirati ili manje financirale banke-kćeri u Hrvatskoj.

Niži rizik zemlje, niže i kamatne stope
Kamate su tržišna veličina i ovisne su o izvorima sredstava, troškovima regulacije i rizicima. Kad se smanji rizik zemlje i kad se poveća gospodarski rast, tada će i percepcija rizika pasti i cijene izvora bit će niže, kao i troškovi regulacije koji su smanjeni u zadnje vrijeme. To će sve dovesti i do smanjivanja kamata na kredite.