Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Velj 2021

Domaće tržište mesa ruše uvozne predatorske cijene

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka Rupčić  

Domaće tržište mesa ruše uvozne predatorske cijene

Cijene svinjetine u trgovačkim lancima ispod tržišne logike, kaže Kuterovac
Iako unutar Europske unije (EU) postoje zakoni o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda, o nepoštenim trgovačkim praksama... i drugi, a koji bi trebali vrijediti za cijeli EU na sličan način, to i nije baš tako.

Tvrdi to Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja, te navodi da treba pogledati praksu na tržištu, i to primjerice svinjogojstva.

Kvaliteta

- Njemačka, koja je golemi proizvođač svinjetine, zbog pojave svinjske kuge (ASK) i zaustavljanja izvoza mesa u Kinu i Aziju doživjela je strašan pad cijena, pa je tako od rujna prošle godine cijena na burzi u Njemačkoj 1,19 eura za kilogram toplog trupa s 57 posto mesa. Preračunano na standardnu kvalitetu žive svinje, cijena je oko 1,05 eura, cijena je fco farma svinja. Tu cijenu Njemački farmeri dobivaju od rujna do danas. Cijena mesa u Njemačkoj u trgovačkim lancima koji nude akcije s 35 posto sniženja je oko 4 eura za kilogram mesa. Cijena mesa razne pozicije kod mesnih industrija u veleprodaji u njemačkim klaonicama je 2 - 2,2 eura kilogram mesa fco klaonica. Usput valja istaknuti da Njemačka proizvodi 150 posto svinjetine u odnosu prema vlastitoj potrošnji. Ako sada analiziramo situaciju u Hrvatskoj, mi proizvodimo 50 posto potreba svinjskog mesa. Od rujna do danas uvezli smo iz Njemačke koja ima ASK 25 000 živih svinja za klanje po cijeni od oko 0,8 eura fco klaonica RH. Prijevoz je 0,10 - 0,15 centi po kilogramu, što znači da je nabavna cijena 0,65 - 0,7 eura/kilogram. Meso iz industrija iz Njemačke dolazi na hrvatsko tržište po cijeni od 1 do 1,2 eura za kilogram. Cijena navodno jednake kvalitete mesa u trgovačkom lancu u Hrvatskoj je 2 eura kilogram (16 kn/kg). Ako su isti zakoni i pravila, tržišnu najnižu cijenu živih svinja i mesa trebala bi imati Njemačka (jer ima višak proizvodnje), a u Hrvatsku bi svinje i meso trebali dolaziti uvećani za troškove transporta. Cijena svinja iz Njemačke po svakoj tržišnoj logici bi trebala biti minimalno 1,1 euro kilogram, a cijena mesa ovisno o pozicijama u maloprodaji trebala bi biti najmanje 20 - 25 kn/kg - kaže Kuterovac i dodaje da onda zajedničko tržište EU-a nema jednaka pravila, a posljedice potresa od ASK ne smanjuju proizvodnju u Njemačkoj, nego u Hrvatskoj, čak 1000 km dalje.

Kriza

Sve u svemu, po ovome se čini da hrvatski građani nisu nikad jeli jeftinije meso nego u pandemijskoj 2020. - hoće li se to nastaviti i u 2021.?

- Sjetimo se početka koronakrize i blokade granica kada nitko nije pitao za cijenu, nego smo police trgovačkih lanaca ispraznili u samo nekoliko dana i tako su tjednima bile prazne. Hrana nema cijenu kada je trebamo. Ova situacija sada s prodajom mesa ispod bilo koje tržišne logike dobra je za naše potrošače, ali uništava domaću proizvodnju. Kako nema besplatnog ručka, ceh na kraju priče opet bi mogli platiti hrvatski građani jer situacija s početka godine vjerojatno će se ponoviti u nekoj budućoj krizi. Koliko se u tim vremenima treba pouzdati u solidarnost i empatiju drugih, na građanima je da prosude, evo, neka pogledaju situaciju s cjepivom protiv COVID-a. S druge strane, ako Ministarstvo poljoprivrede hoće održati proizvodnju svinja, mora intervenirati s potporama. Da ne bude zabune, ovaj novac najvećim dijelom je iz džepova naših poreznih obveznika (građana). A ako potpora izostane, račun će na kraju biti plaćen skupom cijenom hrane u kriznim vremenima - kaže Kuterovac.

A kad je riječ o potporama, Ministarstvo poljoprivrede je u e-savjetovanje uputilo prijedlog programa potpore proizvođačima tovnih svinja zbog otežanih uvjeta poslovanja izazvanih pandemijom COVID-19 i pojavom afričke svinjske kuge i trajat će do do 14. veljače 2021. godine. Procjenjuje se da će broj korisnika ove mjere biti više od 500, a maksimalan broj prihvatljivih grla po korisniku iznosi 750. Za provedbu ovog Programa u 2021. godini osigurano je tri milijuna kuna iz Državnog proračuna.

Proizvođači svinja, kako ističe Kuterovac, pozdravljaju ove mjere koje planira provesti Ministarstvo poljoprivrede, ali smatraju da je to nedovoljno, te traže da se za rješenje ovog problema izdvoji ne tri, nego deset milijuna kuna, jer, kako navodi, cijena ove netržišne situacije, a koju danas plaćaju svinjogojci, iznosi oko dva milijuna eura mjesečno.


Komentari članka

Vezani članci

HUP upozorava da uvoz hrane snažno raste, a proizvodnja pada

22.05.2026.

Hrvatska proizvodi manje hrane nego prije ulaska u Europsku uniju (EU), produktivnost poljoprivrede je smanjena, a uvoz hrane snažno raste, upozorili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te poručili kako su produktivnost, investicije i upravljanje zeml

Domaća ili australska? Janjetina pod pritiskom bescarinskog uvoza

07.04.2026.

Europska unija i Australija nedavno su zaključile povijesni sporazum o slobodnoj trgovini kojim se znatno smanjuju carine. Tako u hrvatske trgovine stiže australsko meso po povoljnijim cijenama.

Vlajčić obišao klaonicu Poljo-Davor i farmu Orišak

09.03.2026.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić u petak je u sklopu posjeta Brodsko-posavskoj županiji obišao novootvorenu klaonicu Poljo-Davor u Lužanima i farmu Orišak u Davoru te najavio poticanje klaoničke industrije

Iz Mađarske i Slovenije uvezli smo 170 milijuna litara mlijeka

16.02.2026.

Prije 15 godina, tijekom 2010., proizvedeno je 334.400 tona mlijeka za piće. U desetljeće i pol, dakle, dogodio se pad od 36 posto, što je u količinama oko 122.000 tona manje.

Blažić: Mercosur i smanjenje EU potpora prijete hrvatskoj poljoprivredi

04.02.2026.

- Nove generacije su više svjesne o tome koliko hrana više nije samo ona osnovna potreba za zadovoljiti te osnovne životne potrebe, sitosti. I ne gledaju samo na cijenu, oni u hrani vide i taj utjecaj na okoliš, na klimu, na planetu. Također imaju i određ

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk