Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Srp 2020

Domaći povrćari na koljenima, uvoz i u korona krizi rastao za 11%

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Marinko Petković  

Domaći povrćari na koljenima, uvoz i u korona krizi rastao za 11%

U Hrvatsku je u prva tri mjeseca ove godine uvezeno 56.072 tona povrća u vrijednosti od čak 46,37 milijuna eura i ostvarili smo minus u vanjskotrgovinskoj razmjeni od čak 41,28 milijuna eura, predstavili su alarmantne podatke o uvozu čelnici HPK.

Pozivamo potrošače i otkupljivače te trgovce da pomognu domaćim proizvođačima kroz kupnju njihovog povrća jer su zbog koronakrize upali u nezavidnu tržišnu situaciju zbog čega im prijeti propadanje ovogodišnjeg uroda brojnih vrsta, rečeno je danas u Zagrebu na konferenciji za novinare Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).

Mladen Jakopović, predsjednik Komore kazao je da je zbog straha od nedostatka, a uslijed pandemije, proizvodnja povrća ovog proljeća u RH povećana što je i bio cilj da se podigne samodostatnost. Urod je bio dobar, ali ga, dodao je, proizvođači u trenutku kada dolazi na tržište nemaju kome prodati jer im otkupljivači ruše cijene ispod proizvođačke.

"Na žalost, izostao je turizam i turistička potrošnja kao jedan od bitnih kanala prodaje, a nastavljen je rast uvoza i plasman jeftinog povrća i tržišnih viškova s EU i tržišta regije kroz trgovačke lance", naglasio je.

Kupujmo domaće i čuvajmo radna mjesta
Kako se čulo, Komora apelira na potrošače da kupuju domaće povrće tako da gledaju deklaracije, ali i obrate se svojim susjedima koji proizvode domaće jer je to jedan od načina da zaštitimo našu poljoprivrednu proizvodnju. "Pozivamo i sve trgovačke lance da nam se obrate i da na svoje police stavljaju hrvatsko kvalitetno povrće, jer su tijekom proljeća svi provodili kampanje promoviranja domaće proizvodnje, ali je situacija na policama sada ipak drugačija čim su se međunarodna trgovina i uvoz vratili u normalne tokove", ističu.

Jakopović je kazao da se uvoz povrća količinski povećao unatoč korona krizi za 11,4 posto, dok je vrijednost bila ista kao u prva tri mjeseca prošle godine što je dokaz da su i tijekom korona krize na hrvatsko stizali viškovi sa svjetskog tržišta po nižim cijenama.

Prema dostupnim podacima, u prva tri mjeseca smo uvezli primjerice čak 16.064 tona krumpira vrijednog više od 8 milijuna eura, količinski je uvoz krumpira bio već za 23 posto nego u prva tri mjeseca prošle godine. Uvoz rajčica došao je na 2.792 tona u vrijednosti od 4,3 milijuna eura (sedam posto više nego u prva tri mjeseca 2019.). Hrvatska je uvezla i crvenog luka, češnjaka, poriluka u količino od 9.648 tona vrijednosti 4,6 milijuna eura (6,5 posto više količinski, ali oko 20 posto manja vrijednost što potvrđuje da dolaze proizvodi niske cijene).

Nadalje uvoz kupusa, cvjetače, kelja bio je 3.380 tona u vrijednosti od 2,9 milijuna eura (što je 20 posto manje nego prošle godine), dok je salate i cikorije uvezeno 2.694 tona za iznos od 3,23 milijuna eura. Uvoz mrkva, cikla i sličnih proizvoda povećan je čak 30 posto na 5.312 tona u vrijednost 2 milijuna eura, dok je uvoz krastavac smanjen za 22 posto na 862 tona i u vrijednosti od oko milijun eura. Zanimljivo je i to da smo od siječnja do ožujka uvezli čak 5.000 tona zamrznutog povrća vrijednog gotovo četiri milijuna eura, što je rast od 16 posto, do je uvoz sušenog povrća povećan 66 posto na 2.060 tona u vrijednosti od 5,1 milijuna eura.

Smanjena proizvodnja velikog broja vrsta povrća
Hrvatska proizvodnja povrća u 2019. godini, nakon rekordnih iz 2018. godine, ponovo je pokazala svu ranjivost ovog sektora, zbog usitnjenosti posjeda i nedovoljnog investiranja u prozvodnju koja sve više postaje ovisna o klimatskim promjenama. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju i da je smanjena proizvodnja velikog broja vrsta.

Tako je pad kod lubenica bio 7.387 tona, kupusa (bijeloga i crvenoga) za 5.536 tona, paprike za 4.891 tonu, krastavaca i kornišona za 1.506 tona, luka i češnjaka za 1.200 tona, rajčice za 661 tonu, cvjetače i brokule, za 325 tona, salate za 272 tone. Veća proizvodnja bila je kod mrkve za 1.769 tona, cikle za 1.153 tone, graha za svježe zrno za 698 tona te dinja za 474 tone. Masline su u 2019., u usporedbi s 2018. godinom, ostvarile povećanu proizvodnju i to za 4.491 tonu.

Samodostatnost na 65 posto, a pokrivenost uvoza izvozom povrća 20 posto
Odgovarajući na upite, Budanec je kazao da je samodostatnost proizvodnje povrća u Hrvatskoj na razini 65 posto, a da se posljednjih godina proizvodnja svih kultura povrća održava na tom postotku, što uključuje i razinu proizvodnje rajčice i krastavaca, dok smo blizu samodostatnosti u proizvodnji kupusa. Najvažnije povrtne kulture u proizvodnji su kupus 18 posto, luk i češnjak 14 posto, rajčica 13 posto, lubenice i dinje 12 posto, paprika 9 posto, a na ovih pet kultura otpada preko 65 posto ukupne komercijalne povrtlarske proizvodnje za tržište.


Komentari članka

Vezani članci

Slavonija spremna za prvi toplinski val: Ni jedna kultura nije ugrožena, šljivici rodni

28.05.2026.

Jesenske kulture iznadprosječno dobre, kišu trebaju proljetne, očekuju se visoki prinosi šljive i breskve

Bamija nije zahtjevna za uzgoj, ali traži oprez kod presađivanja

26.05.2026.

Iako još uvijek nije široko rasprostranjena u Hrvatskoj, bamija, poznata i pod nazivom okra, sve više privlači pažnju zbog svojih nutritivnih vrijednosti i široke primjene. O ovoj zanimljivoj kulturi razgovarali smo dr. sc. Borisom Ravnjakom.

HUP upozorava da uvoz hrane snažno raste, a proizvodnja pada

22.05.2026.

Hrvatska proizvodi manje hrane nego prije ulaska u Europsku uniju (EU), produktivnost poljoprivrede je smanjena, a uvoz hrane snažno raste, upozorili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te poručili kako su produktivnost, investicije i upravljanje zeml

Izvoz u prva tri mjeseca veći za tri posto, a uvoz manji za 0,5 posto

11.05.2026.

Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prva tri mjeseca ove godine iznosila je 6,4 milijarde eura, što je tri posto više nego u istom mjesecu lani, a uvoz je pao za 0,5 posto, na 11 milijardi eura, prvi su podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavlje

Prije 30 godina ga se proizvodilo 60.000 tona: Gdje je danas lički krumpir?

29.04.2026.

Krumpir u Lici ubrzo dobiva posebno mjesto. Razlog leži u specifičnim prirodnim uvjetima: podnožje Velebita karakteriziraju hladna klima, velike temperaturne razlike između dana i noći te čisto, ilovasto-pjeskovito tlo

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk