Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Velj 2009

Domaćim proizvođačima plastičnih cijevi omogućiti ravnopravnu utakmicu

Izvor: business.hr · Autor: Business.hr/Hina  

Domaćim proizvođačima plastičnih cijevi omogućiti ravnopravnu utakmicu

Predsjednik riječke Županijske komore Vinko Mičetić apelirao je danas da se domaćim proizvođačima, posebice plastičnih cijevi koje se koriste u izgradnji cesta i drugih komunalnih objekata, omogući ravnopravna tržišna utakmica.

Mičetić je na konferenciji za novinare apelirao da se poštuju načela slobodne tržišne utakmice i Zakon o javnoj nabavi te da se pri projektiranju ne pogoduje inozemnim proizvođačima, odnosno da se domaćim proizvođačima plastičnih cijevi omoguće jednaki uvjeti u natječajima.

Apel su poduprli direktori tvrtaka Vargon i Heplast-pipe Goran Brašnić i Vladimir Matjačić koji su upozorili da hrvatski proizvođači plastičnih spojeva, vodovodnih i kanalizacijskih cijevi svoje proizvode ne mogu plasirati u vlastitoj državi, a često ne mogu ni konkurirati na razne projekte i natječaje, jer se traže profili i karakteristike cijevi koje oni ne proizvode.

Tako je, kaže Brašnić, i prije natječaja određena nabavka cijevi iz inozemstva, često od jedinog proizvođača takvih, dvostruko skupljih cijevi.

Matjačić je kao primjere projekta i natječaja na koje ne mogu konkurirati naveo Zagrebački holding koji je, kaže, u nedavnom natječaju odredio isključivo profil cijevi koji ne proizvode domaći proizvođači, a sličan je primjer riječke obilaznice.

Brašnić dodaje da se na nekim projektima radilo s polietilenskim cijevima, a prestalo ih se ugrađivati kad su ih počeli proizvoditi domaći proizvođači te da se sada nerijetko radi s poliesterskim (PET) cijevima koje su dvostruko skuplje i ne proizvode se u Hrvatskoj, a jednake su kvalitete kao domaće polietilenske i polipropilenske cijevi. Prošle je godine uvezeno PET cijevi za 12 milijuna eura.

Plastične cijevi ne bi trebalo uvoziti, jer ih proizvodi pet domaćih tvrtki, a bilo bi opravdano da ih se uvozi tek 5 do 10 posto, kazao je Brašnić.

Tvrtka Vargon, dodao je, godišnje izveze proizvoda za 7 do 8 milijuna eura, ali ove godine zbog recesije očekuju smanjenje izvoza.

Matjačić procjenjuje da bi pet hrvatskih proizvođača, da nema velikog utjecaja uvoznika, na godinu mogli proizvesti dvostruke količine cijevi.

Hrvatski proizvođači sada imaju kapacitete za proizvodnju 40.000 tona plastičnih cijevi na godinu, a zapošljavaju oko 500 ljudi.

Komora akcijom "Domaći proizvod za domaću gradnju" podupire jačanje hrvatskog gospodarstva i ta se akcija nadopunjuje s akcijom "Kupujmo hrvatsko", kazao je Mičetić.


Komentari članka

Vezani članci

Stabla stara 200 godina rađaju bez orezivanja i navodnjavanja: Ergedžije od njih prave poseban liker

14.04.2026.

Drenjulu ne napadaju štetnici, nema "podstanara", ne traži navodnjavanje, a zasadi se sama gdje joj odgovara - toliko je ”pametna”. Zašto ju je važno očuvati, ali i druge autohtone sorte, doznali smo na OPG-u E-Kos.

"Domaći proizvod" postao luksuz. Za kilogram babure izdvojit ćete - 6 eura

13.02.2026.

Jutarnji đir po glavnoj riječkoj tržnici otkriva sliku koja najbolje prikazuje trenutnu gospodarsku situaciju u državi i poljoprivredi. Na štandovima između dalmatinske raštike, ogulinskog krumpira i svježeg morskog ulova – srdela je po 4 eura, kupci sve

Koji je smisao natječaja na kojem pobjednik legalno dampira, a na kraju naplati više

18.01.2026.

Nedavno je bio i sudionik Liderove konferencije '48 sati' u Šibeniku, kada nas je zaintrigirao tvrdnjom da postoji sistemska pogreška u e-Savjetovanjima zbog koje taj portal ne ispunjava osnovnu funkciju – javnu raspravu

Obećavajuće najave za sezonu pred nama. Kruzerima u Rijeku stiže preko 42.000 putnika

06.01.2026.

Kruzing sezona u Rijeci je ove godine potrajala praktički do kraja godine. Naime, zadnji dolazak brodova na kružnim putovanjima bio je onaj broda »Artemis«, 21. prosinca. Prema podacima Lučke uprave Rijeka, 2025. je grad na Rječini posjetilo 10 brodarskih

Novi Zakon o javnoj nabavi: podižu se pragovi na 35 i 90 tisuća eura

04.12.2025.

Predložene izmjene trebale bi smanjiti administrativna opterećenja, premda kritičari upozoravaju da će se samo smanjiti konkurentnost

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2698 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2002 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1649 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1329 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1071 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 490 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 510 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke