Poduzetnički portal · Članak
23 Lis 2019
Domagoj i Hrvoje Boljar: Nakon dva poduzetnička pokušaja uspjeli s trećim – ekotenisicama
Izvor: lider.media · Autor: Kata Pranić
Tražeći alternativu koži i plastici, braća Boljar osmislila su brend Miret, ekološki održivu obuću. Napravljena od konoplje, lana, recikliranih jutenih vreća za kavu, vune, pamuka i kaučuka prema jedinstvenoj tehnologiji, posebna je u svijetu, pa nije čudo što osvaja tržište Europske unije i širi se dalje
Treća sreća – tako bi se moglo reći za najnoviji poduzetnički korak braće Domagoja i Hrvoja Boljara iz Duge Rese, vlasnika brenda ekoloških, više od 90 posto biorazgradivih tenisica Miret. Za taj proces u uvjetima industrijskog komposta treba im samo tri godine, a klasične tenisice razgrađuju se stotinama i tisućama godina. Boljari su osnivači i vlasnici startupa Miret, koji je nedavno dobio 50.000 eura investicije fonda Fil Rouge Capital, a dosad su u dizajn i proizvodnju tenisica već uložili oko 250 tisuća eura.
Obiteljska tradicija
Tenisice dizajnira Hrvoje, magistar industrijskog dizajna, a Domagoj, prvostupnik ekonomije poduzetništva, bavi se poslovanjem startupa. Obojica već imaju podosta iskustva u poslovanju jer potječu iz poduzetničke obitelji, a proizvodili su tenisice i prije nego što su dizajnirali ekološki brend Miret. Njihovi prvi poslovni koraci bili su uz oca Josipa Boljara koji je cijeli radni vijek bio poduzetnik – proizvođač obuće. Njegov najpoznatiji brend obuće bio je Mr. Joseph, koji je sâm dizajnirao i proizvodio u svojoj tvornici u Dugoj Resi, a prvi zajednički projekt Hrvoja i Domagoja unutar te obiteljske tvrtke bio je razvoj novog brenda sportske i ležerne obuće JOTS, koji su lansirali 2009. Bio je uspješan, ali obiteljska tvrtka u to je vrijeme bila teško pogođena ekonomskom krizom, otac je obolio i završili su u stečaju. Braća Boljar ugasila su svoj projekt i osnovala novu tvrtku te se počela baviti novim poslom, ali u istoj industriji.
– Hrvoje i ja osnovali smo 2009. svoje prvo poduzeće Roosvai, specijalizirano za razvoj i proizvodnju luksuznih tenisica za renomirane europske brendove iz Francuske, Nizozemske, Italije i Hrvatske. Roosvai je uspješno poslovao punih devet godina i postao je svojevrsna zvijezda u svojoj niši. Ipak, početkom 2018. zbog drastičnog pada narudžbi, u trenutku kad smo imali 45 zaposlenih, bili smo primorani likvidirati poslovanje – objašnjava Domagoj.
Globalni pioniri
No to ih nije zaustavilo, nego samo motiviralo da se upuste u novi posao. Radeći deset godina u obućarskoj industriji za neke od najprestižnijih, ali i neke od najlošijih brendova na svijetu, imali su rijetku priliku vidjeti skrivenu stranu te industrije. Shvatili su koliko je veliki negativan utjecaj obućarske industrije na okoliš. Na godinu se proizvede dvadeset milijardi pari plastične i kožnate obuće koja završi na odlagalištima otpada ili u prirodi, a plastika i koža veoma štetno utječu na okoliš.
Tražeći alternativu koži i plastici, Boljari su osmislili brend Miret koji smatraju jednim od globalnih pionira na području ekološki održive obuće i jednim od prvih koji nudi radikalni zaokret; on je kruna njihova dugogodišnjeg rada.
– Tenisice Miret mnogo su održivije od klasičnih. Proizvedene su od materijala prirodnog podrijetla kojima je uspješno zamijenjeno 99 posto neodrživih sirovina: plastike, kože i toksičnih kemikalija. Naš je glavni cilj osvijestiti javnost o negativnom utjecaju obuće na okoliš pa nudimo alternativu. Svaki par tenisica Miret zamjenjuje osamsto grama neekoloških materijala održivim, prirodnim i biozasnovanim – napominje Domagoj.
Ipak, nisu tenisice Miret jedine ekološke na tržištu. Sve se više brendova reklamira kao ekološki, ali Domagoj tvrdi da konkurenti u odnosu na brend Miret imaju samo djelomična rješenja.
– Budući da već punih pet godina razvijamo materijale i tenisice, usuđujemo se tvrditi da je naša tenisica globalni lider u održivosti – ističe Domagoj.
Ekološko je skuplje
Tenisice Miret napravljene su od prirodnih materijala: konoplje, lana, recikliranih jutenih vreća za kavu, vune, pamuka i kaučuka. Svi su dobavljači sirovine s tržišta EU, ali nijedan nije iz Hrvatske. Biljke od kojih se proizvode materijali za tenisice uzgojene su uz najmanji negativni utjecaj na okoliš i u preradi materijala također se minimalno upotrebljavaju kemikalije i voda. Domagoj ističe da to povećava trošak proizvodnje, zbog čega je cijena materijala za tenisice u rangu vrhunske talijanske kože za obuću.
Tenisice su dizajnirane tako da se iz procesa proizvodnje uklone svi neodrživi materijali i maksimalno poveća iskoristivost ekomaterijala poput prozračnosti i prirodne termoregulacije, a da se pritom poveća izdržljivost. Proizvode se u Hrvatskoj, gdje, prema Domagojevim riječima, ima mnogo izvrsnih 'lohn' tvornica obuće. Boljari jedva čekaju trenutak kad će zamijeniti trenutačni proizvodni program kožnate i plastične obuće svojim ekološki održivim proizvodom.
– Naš je glavni cilj osvijestiti javnost o tome što nosi na nogama. Imali smo priliku i povlasticu vidjeti nešto što rijetko tko može vidjeti – srž proizvođačke industrije i njezin utjecaj na ljude i okoliš – kaže Domagoj, ističući da će projekt Miret imati smisla jedino ako te tenisice bude nosilo mnogo ljudi jer jedino tako mogu zamjetno pozitivno utjecati na okoliš.
Kaže da su Hrvoje i on iznimno zadovoljni razvojem nove generacije tenisica te smatraju da u razvoj proizvoda ne moraju više mnogo ulagati. Sad su im najvažnije stavke na koje su usredotočeni promidžba i marketing jer žele objaviti svijetu da postoje i da imaju alternativu plastici i koži. Sljedeći korak trebao bi biti certifikacija proizvoda, ali njihova naoko jednostavna tenisica zapravo je vrlo kompleksna, zbog čega je postupak certifikacije vrlo skup.
Prodaja na webu
Zasad za tenisice Miret postoji veliko zanimanje. Iako su tijekom testne prodaje koja je počela u travnju ove godine imali naviše kupaca u Hrvatskoj, Austriji i Njemačkoj, bilo ih je i iz Velike Britanije, Irske, Francuske, Italije, Nizozemske, Danske, Španjolske, Rumunjske, Švedske, Slovenije i Belgije. Osim tržišta Europske unije ciljana su Miretova tržišta i SAD, Kanada, Australija, Novi Zeland te Japan. Cijena tenisica je od 880 do 920 kuna i prodaju se u web-trgovini, tako da između Boljara i kupaca nema posrednika. Taj poslovni model izravne prodaje pokazao im se izvrsnim i ne namjeravaju ga mijenjati.
– To je ispravan smjer želimo li kupcima ponuditi prihvatljivu cijenu, a da ne pravimo kompromise u kvaliteti i ekološkoj komponenti svojih materijala. Tako smo dobili i povratne informacije od korisnika, pohvale i kritike, koje su nam neprocjenjive jer sad razvijamo novu generaciju tenisica koje ćemo radikalno unaprijediti u udobnosti, ergonomiji, izdržljivosti i odabiru boja – objašnjava Domagoj.
Brend Miret namjerava se u bliskoj budućnosti nametnuti kao svjetski lider u niši ekološke proizvodnje tenisica na svjetskom tržištu. No za to mu treba investicija, a zasad do novca namjerava doći 'crowdfunding'-kampanjom čije se lansiranje priprema za početak iduće godine. Osim što trenutačno unaprjeđuju model tenisica, koje će biti još bolje za okoliš, Boljari namjeravaju predstaviti i nove materijale.
Europska potpora
– Prihvaćeni smo u 'KIC Climate Accelerator', europski program koji podupire projekte koji se bave zaštitom okoliša, a u Hrvatskoj ga provodi ZICER, što nam je službena potvrda da je naš projekt uistinu usredotočen na dobrobit okoliša – ističe Domagoj.
Prema njegovim riječima, da bi se sve to postiglo bilo je potrebno vrlo mnogo rada, volje, fokusiranosti, upornosti i odricanja. Potpora okoline proizašla je iz te upornosti. Domagoj također naglašava da je bez odgovarajućeg izvora financiranja gotovo nemoguće ostvariti ideju jer se to mora učiniti vrlo brzo. Naime, netko negdje u svijetu gotovo sigurno radi na sličnoj, zato treba brzo testirati proizvod i vidjeti ima li tržišni potencijal. Ističe i da je okružje u Hrvatskoj napokon, s dvadeset godina zakašnjenja, takvo da startupovi mogu pribaviti ulaganje i razvijati poslovanje.
Komentari članka
Vezani članci
Gdje caruju metal i teški strojevi: Kako je inženjerka Ljerka preuzela kormilo u tradicionalno muškom poslu
23.07.2026.Dok neka djeca svoje najranije uspomene vežu uz bezbrižne igre u pješčaniku, Ljerka Božičević Jurin, diplomirana inženjerka strojarstva, suvlasnica i voditeljica renomirane automehaničarske radionice, strojne obrade motora i trgovine Božičević, svoje je d
Osnivači 50+: Zašto su zrelost i iskustvo ključ uspjeha startupa?
21.07.2026.Istraživanja potvrđuju da su najuspješniji osnivači ljudi u četrdesetima i pedesetima koji već imaju iskustvo vođenja timova i projekata
Iskoristio kaos među taksistima i u dva mjeseca okupio 100 obrtnika
19.07.2026.Nakon novih pravila i sloma dijela agregatora 23-godišnji Leon Šeketa pokrenuo je Flotilu, tvrtku koja vozačima vodi cijelu administraciju
Obrtnici pretekli poduzetnike, stiže 1,4 milijuna eura za gospodarstvo
14.07.2026.Broj je aktivnih obrta u Osječko-baranjskoj županiji premašio broj poduzetnika, obveznika poreza na dobit, i to je, uz već otprije iznesene podatke o rekordnoj zaposlenosti (98,5 tisuća) i nikad manjoj nezaposlenosti (manje od osam posto), još jedan očit
Trebalo mi je 25 godina da tvrtka Falcon Electronic postane renomirana i nezaobilazna u Hrvatskoj
13.07.2026.Ne može se reći da nemamo konkurenciju. Nema ih puno, a dio konkurencije proizašao je iz elektroinženjera koji su stasali upravo pod mojim okriljem. Neki su, nakon odlaska iz tvrtke, otvorili vlastite tvrtke. Kaže se, kad učiš inženjera, odgajaš buduću ko
Tag cloud
- 2886 članka imaju tag turizam
- 2728 članka imaju tag hrvatska
- 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 1818 članka imaju tag svijet
- 1405 članka imaju tag ict
- 1582 članka imaju tag poljoprivreda
- 2009 članka imaju tag financije
- 544 članka imaju tag krediti
- 1665 članka imaju tag izvoz
- 1323 članka imaju tag trgovina
- 1360 članka imaju tag industrija
- 1263 članka imaju tag investicije
- 1086 članka imaju tag zapošljavanje
- 1089 članka imaju tag menadžment
- 702 članka imaju tag tehnologija
- 1185 članka imaju tag EU
- 876 članka imaju tag poduzetništvo
- 695 članka imaju tag opg
- 463 članka imaju tag BDP
- 369 članka imaju tag kompanije
- 795 članka imaju tag maloprodaja
- 560 članka imaju tag poticaji
- 711 članka imaju tag marketing
- 409 članka imaju tag potpore
- 523 članka imaju tag hotelijerstvo
- 459 članka imaju tag start up
- 458 članka imaju tag koronavirus
- 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
- 541 članka imaju tag porezi
- 516 članka imaju tag eu fondovi
- 965 članka imaju tag kriza
- 496 članka imaju tag gospodarstvo
- 533 članka imaju tag obrazovanje
- 438 članka imaju tag osijek
- 498 članka imaju tag prehrambena industrija
- 515 članka imaju tag dzs
- 454 članka imaju tag energetika
- 419 članka imaju tag hnb
- 429 članka imaju tag vlada
- 347 članka imaju tag hgk
Tečajna lista
| Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
|---|---|---|---|
| EUR | 7,50 | 7,53 | 7,55 |
| USD | 7,23 | 7,25 | 7,28 |
| GBP | 8,81 | 8,84 | 8,86 |
| CHF | 7,23 | 7,25 | 7,27 |
| CAD | 5,56 | 5,57 | 5,59 |
Dionice
Rast Pad Promet| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
| HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
| JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
| DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
| LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
| ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
| ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
| BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
| LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
| Ticker | Zadnja | Promet |
|---|---|---|
| INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
| ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
| HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
| ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
| IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |
