Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Tra 2018

Dovršili su projekt prve high-speed električne mreže u ovom dijelu Europe

Izvor: www.jutarnji.hr · Autor: Marko Biočina  

Dovršili su projekt prve high-speed električne mreže u ovom dijelu Europe

Ipak, oba ta trenda stavit će ogromne izazove pred infrastrukturu za distribuciju električne energije. Elektroenergetska mreža budućnosti morat će omogućiti transfer nikad većih količina energija, nikad većoj i nikad heterogenijoj skupini potrošača. S druge strane, mreža će morati podnijeti uključenje golemog broja malih proizvođača energije, uglavnom iznimno stohastičnog ritma proizvodnje. Pri tome, mreže će morati funkcionirati uz što veću moguću pouzdanost dobave, s obzirom da prekid opskrbe električnom energijom de facto podrazumijeva paralizu modernog načina života.

Europska premijera

Rješenje za te izazove skup je tehnologija objedinjen pod zajedničkim nazivom napredne mreže (eng. smart grid). Generalno govoreći, radi se o tehnološkom polju gdje se primjenom IT rješenja na elektroenergetskoj infrastrukturi omogućuje automatizacija upravljanja. Postoje brojni modeli i različite primjene smart grid tehnologija, a diljem svijeta razne kompanije ulažu desetke milijardi dolara u njihov razvoj.

Upravo zato, poprilično je važan događaj kad se prvo funkcionirajuće rješenje jedne vrste smart grida instalira u Hrvatskoj. A upravo to se dogodilo nedavno, kad je tvrtka Siemens Hrvatska dovršila projekt prve high-speed samoobnavljajuće mreže za naručitelje iz Hrvatske elektroprivrede. Sustav je na distributivnom području Koprivnice, a kako kaže Josip Tošić, voditelj ključnih projekata u diviziji Energy Management Siemens Hrvatske, radi se o europskoj premijeri.

“Ovo je prva high-speed samoobnavljajuća mreža u Hrvatskoj, ali i prvi takav projekt u Europi koji koristi komunikacijski protokol IEC 61850 preko bežične komunikacije, gdje se komunikacija kontrolera odvija u stvarnom vremenu, a vrijeme isklopa i rekonfiguracije mreže je manje od 0,3 sekunde”, kaže Tošić. Prevedeno sa stručnog jezika, projekt samoobnavljajuće mreže znači kako se radi o informatičkom sustavu koji konstantno prati njezino stanje i tokove električne struje. U slučaju da dođe do prekida, sustav to sam detektira te otklanja problem.

Kako je to moguće? Ako električnu distributivnu mrežu zamislimo kao zatvoreni strujni krug, s nizom sekundarnih vodova koji se granaju, tvoreći jednostavnu formu paukove mreže, jasno je kako prekid na jednoj lokaciji (npr. zbog pada drveta na vodove, smrzavanja...) može dovesti do pada napona i prekida opskrbe na cijeloj mreži. Ipak, što ako se mjesto gdje se dogodio kvar može izolirati, pa promjenom smjera tokova struje ponovno uspostaviti zatvoreni krug na smanjenom području? Takva mogućnost ne samo da bi smanjila broj incidenata s prekidom opskrbe struje na nekom području, već bi i značajno skratila trajanje takvih ispada.

Više nije ručno

A što ako se to može postići u treptaju oka? Upravo to omogućuje Siemensovo rješenje. “Osnovna ideja je automatizacija procesa ručne rekonfiguracije mreže prilikom izolacije kvara, te da se skrati vrijeme trajanja prekida napajanja. Primjenom standardnih rješenja koja se danas koriste, ta vremena mogu doseći i nekoliko sati. Dugotrajni prekidi napajanja mogu biti jako neugodni za kupce, ali i za operatore sustava pogotovo ako su prekidom zahvaćeni kritični kupci kao bolnice, škole, industrijski objekti, vojni objekti... Primjenom Siemens high-speed samoobnavljajuće mreže, vrijeme prekida napajanja i rekonfiguracije mreže se smanjuje na ispod 0,3 sekunde!”, kaže Tošić.

Dakle, Siemensovo rješenje će automatski otkriti lokaciju kvara, izolirati kvar te ponovno uspostaviti napajanje. Selektivnom izolacijom kvara smanjuje se broj kupaca zahvaćenih kvarom, a ostali kupci neće ni osjetiti prekid napajanja zbog brze rekonfiguracije mreže. Odnosno, velik broj kupaca neće ni znati da se kvar u mreži dogodio. Velika prednost Siemensovog sustava je i u tome što je primjenjiv na postojećoj elektroenergetskoj infrastrukturi, odnosno nisu potrebna nikakva značajnija ulaganja u mrežu kao priprema za njegovu instalaciju. Druga važna prednost je što se radi o sustavu s decentraliziranim upravljanjem, gdje kontroleri postavljeni na ključnim točkama mreže bežično komuniciraju u stvarnom vremenu.

Partnerska suradnja

“Sustav je instaliran na nadzemnim vodovima ukupne duljine oko 60 km u HEP ODS Elektra Koprivnica. Cilj projekta je unaprjeđenje glavnih pokazatelja pouzdanosti mreže koji mjere trajanje i učestalost prekida napajanja: prosječno godišnje trajanje prekida po kupcu (SAIDI) i prosječan godišnji broj prekida po kupcu (SAIFI)”, naglašava Tošić.

Pritom su u Siemensu iznimnu pažnju posvetili i pitanju sigurnosti, koje se sa sve širom implementacijom smart grid tehnologija nameće kao sve ozbiljniji izazov. Naime, kako raste penetracija IT tehnologija u elektroenergetskom sektoru, tako i raste ranjivost te ključne infrastrukture na razne forme digitalnih napada. U ovom sustavu sigurnost se čuva primjenom najviših standarda informatičke zaštite i kodiranja koji su za ovakve sustave propisani. Ipak, s daljnjim razvojem ovakvih rješenja, razvijat će se i sigurnosni protokoli.

Što se Siemensovog projekta tiče, njegovo značenje veliko je i u praktičnom i u simboličkom smislu. Simbolički, ova priča je dokaz kako domaći stručnjaci mogu kreirati i globalno inovativna tehnološka rješenja, pogotovo radeći unutar velikih, internacionalnih konglomerata, kao što je Siemens. S praktične strane, ovaj projekt značajan je korak naprijed za Siemens Hrvatsku i njegove djelatnike, koji će sada i unutar te kompanija steći status svojevrsnog centra izvrsnosti za implementaciju ovakvih rješenja na globalnoj razini.

Sam Tošić reći će kako, bez obzira na kvalitetu tehnološkog rješenja, ovog projekta ne bi bilo bez izvrsne suradnje s naručiteljem te lokalnim partnerima: “Ključ uspjeha projekta bila je partnerska suradnja s kupcem HEP ODS Elektra Koprivnica, te stručnost inženjera Siemens Hrvatska koji su odradili tehničku pripremu, projektiranje te puštanje u pogon cijelog sustava. Projekt je realiziran u suradnji s domaćim partnerskim kompanijama Elektrocentar Petek koja je obavila poslove elektromontaže, i tvrtke Microlink koja je isporučila komunikacijsko rješenje. Realizacijom ovakvog pilot-projekta, prvoga u Europi, Siemens Hrvatska se pokazao kao pouzdan partner u primjeni najnovijih tehnologija te se veselimo budućim smart grid projektima i novim izazovima”, zaključuje Tošić.


Komentari članka

Vezani članci

Investicija Končara i Siemensa: 260 milijuna eura i 350 novih radnih mjesta

06.05.2026.

Počinje proširenje tvornice transformatora u Zagrebu koja jače globalnu konkurentnost kompanije u jeku energetske tranzicije

"Državni 'fast-track' za Končar i Siemens: Širenje proizvodnje je prioritet

01.04.2026.

Investicija od 260 milijuna eura postala je strateški investicijski projekte RH zbog globalne potražnje i 350 novih radnih mjesta

Hrvatska inovacija SoltiQ: Razvijena dvostruko jača mobilna solarna punionica električnih vozila

26.07.2024.

Zagrebačka tvrtka Bravarija Ivanić predstavila je početkom godine prvu mobilnu autonomnu solarnu punionicu električnih vozila u EU, a danas su iz tvrtke izvijestili o novom iskoraku koji adresira globalni nedostatak punionica i infrastrukture za električn

Cijene struje za hrvatske male poduzetnike među najvišima u EU-u

16.02.2024.

Hrvatska je u prvoj polovini 2023. godine bila pri vrhu EU-a po cijeni struje za mala poduzeća, uz bok Mađarskoj, pokazao je dokument Europske komisije

Medeja Lončar (Siemens Hrvatska): Ne sjećam se da sam imala toliko kompleksnih problema odjednom

02.05.2023.

Brzo je Medeji Lončar prošlo dvadeset godina u Siemensu, od kojih petnaest na čelu Siemensa Slovenija, pet na čelu Siemensa Hrvatska, a godinu dana i Siemensa Srbija, pa tako proteklih godinu dana, osim na stalnoj relaciji Ljubljana – Zagreb, zbog posla p

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1404 članka imaju tag ict
  6. 1580 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1088 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 875 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk