Drvoprerađivači traže četverodnevni radni tjedan

LOKVE – Iniciranje promjene Zakona o radu kojom bi se dopustio četverodnevni radni tjedan (u kojem bi peti radni dan plaćala država), kao i mogućnost privremenog otpuštanja radnika, smanjenje cijene električne energije velikim proizvođačima te ubrzanje realizacije niza mjera kojima bi bila potpomognuta primarna i finalna proizvodnja u drvoprerađivaštvu, temeljni su zaključci koji će s jučerašnjeg sastanka Strukovne skupine industrijske prerade drva Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Rijeka, biti poslani na adresu Vlade kako bi se i na taj način pomoglo u borbi protiv sve veće i opasnije krize.

Koliko je trenutačno stanje teško, oslikali su sudionici sastanka nizom zaista zabrinjavajućih podataka. Većini hrvatskih drvoprerađivača, rekao je Marin Filipović, predsjednik uprave čabarskog Finvestcorpa, jednog od najjačih hrvatskih drvoprerađivača, realizacija je pala za 30 do 40 posto, a ima i onih kod kojih je stanje još gore.

Budućnost izgleda crno jer, ističe Filipović, u prvi plan na svjetskom tržištu umjesto drva ide plastika i metal, a da je u pravu, potvrdio je Vinko Florijan, direktor ravnogorskog Calligarisa, istaknuvši kako je na razini tog uglednog svjetskog poduzeća prodaja drvnih proizvoda pala čak za 30 posto zbog čega je došlo do niza otpuštanja u svim svjetskim pogonima, pa i u ravnogorskom gdje je 50 ljudi dobilo otkaz.

Narudžbe drastično pale

Marin Erjavec iz Ravnogorske pilane dodao je kako su donedavno samo na području sjeverne Italije imali 30 kupaca, a sad su ostala svega dvojica. Direktor Ravne d.o.o. Ravna Gora Zdravko Zima, napomenuo je kako su u tom poduzeću koje upošljava 120 ljudi i izvozi 97 posto svoje proizvodnje, narudžbe u prosincu pale za 80 posto, a sad su na razini 25 do 30 posto u odnosu na prošlu godinu. U poduzeću Lokve d.d. nikad nije bila gora situacija i nikad manje narudžbi, rekao je vlasnik Franjo Mihelčić, naglasivši kako se čuju i crne slutnje o potpunoj propasti tržišta drvnih podloga.

Mogućnosti ublažavanja krize postoje, složili su se svi, a neki iznijeli i konkretne prijedloge, pa je tako Mihelčić naglasio kako kroz društvenu javnu nabavu, ali i u svakodnevnom životu, treba kupovati ponajprije hrvatske prozvode. Vinko Mićetić, predsjednik HGK – Županijske komore Rijeka taj je stav podržao podatkom da se samo u ovoj godini na području PGŽ planira uvesti drvoprerađivačkih proizvoda u vrijednosti od 60 milijuna USD od čega bi, sigurno je, znatan dio mogao završiti kod hrvatskih drvara, a Zdravko Zima apelirao je na državu i lokalne samoprave da smanje ili odustanu od pretjeranih komunalnih davanja ili naknada poput one za Hrvatske vode.

Još lani uspješni izvoznici

Uz ove usmene prijedloge, »drvari« su dio svojih stavova iznjeli i u pisanom obliku koji su nazvali Prijedlogom hitnih mjera za ublažavanje posljedica krize u drvoprerađivačkom sektoru, i u kojem od Hrvatskih šuma traže uvođenje rabata za sirovinu finalnih proizvoda u visini 30 posto, pomicanje rokova plaćanja drvne sirovine na 120 dana za hrast i jelu/smreku, odnosno 180 za bukvu, jasen i ostale tvrde listače, te reprogramiranje postojećih obveza strateški važnih tvrtki – dužnika prema Hrvatskim šumama.

Od Vlade traže povećanje bespovratne potpore tvrtkama finalistima u 2009. godini s planiranih 50 na 200 milijuna kuna, povećanje udjela domaćih proizvoda od drva u sustavu javne nabave, osnivanje interventnog fonda za namirenje šteta od monetarnih gubitaka na inozemnim tržištima u visini od 30 milijuna kuna, reprogramiranje kreditnih zaduženja pri HBOR-u i drugim državnim financijskim institucijama te intenziviranje nastupa na stranim tržištima.

Dio toga je Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva već učinilo, odgovorio je sjednici nazočan državni tajnik Herman Sušnik.

– Dio ćemo svakako učiniti jer nam nije svejedno što će se dogoditi na području šumarstva i drvoprerađivaštva gdje je, s kooperantima, uposleno čak 50.000 ljudi. Uz to, drvoprerađivaštvo je prošle godine ostvarilo milijardu dolara izvoza i bilo jedna od rijetkih privrednih grana koja je poslovala sa suficitom. Stanje jest teško, ali se nećemo predati, rekao je Sušnik.