Država koči razvoj optičke infrastrukture

Sudionici diskusije složili su se da je potrebno više ulagati u ICT sektor za što je, između ostalog, potrebno strateško opredjeljenje države. 'Treba nam kontinuirani i disciplinirani pristup koji potiče od države', rekla je Irena Jolić-Simović, članica Uprave T-HT-a. Naglasila je da još nije modelirana regulativa za razvoj optičke infrastrukture te da zbog toga nije stvoren stimulativni okvir za investitore. 'Stoga smo bili prisiljeni staviti moratorij na ulaganja dok ne vidimo kakav će biti regulatorni okvir', poručila je Jolić-Šimović.

Prema mišljenju Gordane Kovačević, predsjednice Uprave Ericssona Nikole Tesle, ICT od državne politike još nije prepoznat kao strateški razvojni segment. 'Postoje kompanije koje koje su shvatile da bez korištenja modernih ICT rješenja ne mogu opstati u konkurentnom okruženju. Međutim, potrebno je ulagati znatno više u ICT kako u javnom tako i u privatnom sektoru', istaknula je Kovačević.

Odgovarajući na upit o kvaliteti radne snage u hrvatskoj ICT industriji, Mario Kovač, profesor na fakultetu elektronike i računarstva, naglasio je da Hrvatska ima kvalitetne kadrove s fakultetskim obrazovanjem, ali im, prema njegovu mišljenju, nedostaje poduzetnička inicijativa koja se zasniva na kreativnom korištenju pameti. 'Inicijalne ideje poput tehnoloških parkova postoje, ali na tome treba još puno poraditi', rekao je Kovač.

Nives Sandri, članica Uprave Nokia Siemens Network spomenula je primjer Instituta Ruđer Bošković koji ima izvrsne projekte, ali im nedostaje vodstvo koje bi omogućilo komercijalizaciju inovacija. Saša Kramar, predsjednik Uprave Iskona naglasio je da s naših fakulteta godišnje 'izlazi' manje od 1.000 inženjera što nije dovoljno za pokrivanje ICT sektora u samoj Hrvatskoj. Dodao je da hrvatski inženjeri mogu biti globalno konkurentni, ali da je nužna uska specijalizacija.