Država nepotrebnim nametom gospodarstvu izbila 74 mil. kuna

Vlada je proteklih mjeseci smanjivala prihode lokalnih zajednica i javnih poduzeća, spomeničku rentu, vodni doprinos, doprinos za šume, komunalni doprinos, kako bi rasteretila gospodarstvo od neporeznih davanja, a samo do kraja ovog mjeseca poduzetnicima će iz ruku izbiti najmanje 74 milijuna kuna. Iznos je to koji će gospodarstvu uštedjeti, primjerice, zato što neće plaćati doprinos za vode ili spomeničku rentu. Novi trošak imat će sva društva s ograničenom odgovornošću koja imaju više od jednog člana, odnosno vlasnika, jer je država zbog veće transparentnosti i povezivanja svih podataka putem OIB-a odlučila da svi oni ponovno moraju dati izjave o članovima društva, odnosno popise suvlasnika.

U Hrvatskoj ima oko 40 tisuća tih društava, a ponovnu registraciju suvlasnika za njih će odraditi javni bilježnici i svaka će tvrtka za taj posao morati izdvojiti najmanje 1.600 kuna, te još 250 kuna javnih biljega. Tako će posao ponovnog upisa suvlasnika sve tvrtke u Hrvatskoj koštati najmanje 74 milijuna kuna. Država će na taj način u elektroničkom obliku imati podatke o svakoj tvrtki koja ima više od jednog osnivača i preko OIB-a će moći pratiti pojavljuju li se isti ljudi u više poduzeća i kakvo je stanje njihove imovine. No, taj hvale vrijedan cilj država je mogla ostvariti i bez da optereti gospodarstvo dodatnim nametom. Koliko god taj trošak bio jednokratan u poslovnoj su zajednici nesretni i ističu da bi radije taj novac potrošili na stimuliranje ili obrazovanje svoj zaposlenih, a tamo gdje je situacija loša dobro bi im došlo i za plaćanje računa. Država već u sudskim registrima ima podatke o članovima društva, od trenutka njegova osnivanja pa do posljednjih promjena i nije jasno zašto te podatke u elektroničke baze ne unesu njezini službenici.

– Apsurdno je da sam prvo morao ići na trgovački sud po izvadak o članovima društva, onda mi je taj dokument trebao ovjeriti javni bilježnik da bi ga ponovno predao trgovačkom sudu. Sve to me s biljezima koštalo 1.850 kuna, otkriva nam jedan poduzetnik koji je već proveo Vladin naputak. Na pitanje zašto su se odlučili na takav način objedinjavanja podataka, te zašto sudovi nisu sami unosili podatke jer ih sve imaju, naši sugovornici iz Ministarstva pravosuđa kažu da trgovački sudovi ipak nemaju sve podatke, te da nova registracija traži i puno novih podatka. Na pitanje o kojim se to podacima radi jedino su nam spomenuli OIB. Zašto se nitko nije sjetio pozvati članove društva da sudskom registru dostave samo OIB, pitanje je koje je kako se čini komplicirano za državnu upravu. Umjesto toga, poduzetnici će prvo na sud po izvadak, pa kod bilježnika po ovjeru uz koju ide i OIB pa onda opet na trgovački sud sa svim tim podacima.

Netko će u toj priči i zaraditi. Država gotovo deset milijuna kuna od biljega, odnosno administrativne pristojbe, te barem 600 kuna poreza po svakoj registraciji koju odrade bilježnici, što je novih 24 milijuna kuna, pa će kroz novu registraciju država zaraditi oko 34 milijuna kuna. Najmanje 40 milijuna kuna zaradit će i javni bilježnici jer će im po svakoj registraciji ostati oko tisuću kuna, a u slučajevima gdje je veći broj članova društva i više.