Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Ruj 2011

Država uzela štedišama dodijeljene poticaje

Izvor: www.glasistre.hr · Autor: P. GREGOROVIĆ  

Država uzela štedišama dodijeljene poticaje

Kada su prije 13 godine počele raditi stambene štedionice, mnoge su privukle zbog državnih poticaja od 25 posto na godišnju uplatu. Naime, za godišnju uplatu do 5.000 kuna po jednom računu dobivalo se 1.250 kuna poticaja i još tri posto godišnje kamate. Tko je imao više računa, za članove svoje obitelji, mogao je višestruko profitirati ipo svakom ostvariti poticaj od 25 posto.

No, ta je ponuda štedionica imala jednu veliku manu. Da bi se na osnovu štednje mogao steći povoljan kredit u kunama ili eurima s fiksnom kamatom manjom od pet posto godišnje, trebalo je štedjeti barem pet godina. Zato je mnogima laknulo kada su prije nekoliko godina štedionice u suradnji s bankama počele nuditi međufinanciranje. Bio je tu pun pogodak i tada su krediti štedionica napokon postali konkurentni stambenim kreditima banaka, iako su svoje kredite štedionice financirale upravo iz bilance banaka. Mnogi su se tada odlučili ugovoriti štedno-kreditni posao sa štedionicama, iako im je država smanjila iznos godišnjeg poticaja s 25 na 15 posto.
Točnije, štedionice su od tada dodjeljivale kredite i prije isteka ugovorenog razdoblja štednje, a izvršene uplate svojih dužnika su štedionice knjižile kao štednju i na iste potraživale poticaje od države, iako je bilo riječ o otplati kredita. Ministarstvo financija je sada odlučilo stati na kraj takvom poslovanju štedionica te je provelo prisilnu ovrhu nad državnim poticajnim sredstvima stambene štednje koja su financirana i uplaćena iz kredita, odnosno koja su realizirana na osnovu kredita. Informaciju o tome je jučer objavio Business.hr koji je naveo da je ministarstvo već sjelo na račun Wuestenrota, a koji je o tome počeo obavještavati svoje klijente. Ta stambena štedionica je objavila da su tom ovrhom štedišama povučena sva uplaćena državna poticajna sredstva, a što je poremetilo njihove planove otplate. Protiv navedenog rješenja ministarstva Wuestenrot je podnio tužbu Upravnom sudu kojom traže poništenje tog rješenja, povrat ovrhom oduzetih poticaja i isplatu budućih poticaja.

Dok sud ne riješi ovaj spor i različita tumačenja zakona koje predstavljaju pravnici Ministarstva financija i štedionica, štedišama ostaje gorak okus jer su oni najveću gubitnici s obzirom na to da su godinama štedjeli, dio kredita otplaćivali državnim poticajima, a sada bi im se dug mogao naglo povećati jer je država uzela štedionicama poticaje.


Komentari članka

Vezani članci

Predstavljen novi zakon: nema više sitnih slova kod ugovaranja kredita

09.03.2026.

Nema više sitnih slova pri ugovaranju kredita, oglašavanja kredita kao rješenja financijskih problema, a uvode se i stroži kriteriji kreditiranja. Barem bi tako trebalo biti ako se do kraja godine uvede novi Zakon o potrošačkim kreditima predstavljen dana

HNB: Građani sve više dižu kredite, posebno stambene

02.04.2024.

HRVATSKA narodna banka (HNB) objavila je danas da će od 30. lipnja ove godine stopa protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, kako je već ranije najavljeno, biti povećana na 1,5 posto, a do tada se primjenjuje stopa od 1 posto.

Konačna brojka: Trezorske zapise građani su kupili za 969,7 milijuna eura

22.11.2023.

U prvom krugu upisa državnih trezorskih zapisa 36.643 građana je uplatilo ponude u visini od 969,7 milijuna eura, dok je u drugom krugu prihvaćeno 10 ponuda institucionalnih investitora u iznosu od 124,15 milijuna eura, pa je izdanje trezorskih zapisa ost

Dobili najvrjedniji dio Hrvatske, ali ne plaćaju: Koncesionari pomorskog dobra najveći koncesijski dužnici

15.12.2022.

Gotovo svaki peti koncesijski ugovor je onaj kojim se na korištenje daje pomorsko dobro, a dug na ime svih koncesijskih naknada na kraju godine bio je ukupno 126,3 milijuna kuna, od čega je 36,2 milijuna kuna otpadalo na naknadu za korištenje pomorskog do

Zadužujemo se kao da nema sutra: Građani ove godine digli 7,2 milijarde kuna više kredita nego lani

29.11.2022.

Građani su ove godine digli 7,2 milijarde kuna više kredita nego lani, piše u ponedjeljak Večernji list navodeći da su stambeni krediti bili najveći generator rasta ukupnih kredita

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke