Državne službe na vjetrometini, HŽ-ovci zaštićeni

Prijedlog proračuna i najava da će se prve štednje u državnoj blagajni prelomiti preko leđa javnih službenika i namještenika, odnosno ukidanjem njihovih božićnica i regresa, izazvale su pravu lavinu nezadovoljstva među sindikatima koji zastupaju oko 250 tisuća ovih radnika.

- Vlada vuče poteze koje u predizborno vrijeme nije najavljivala i krajnje je neprimjereno da se poziva na podršku građana za provođenje reforme s rezovima o kojima prije izbora uopće nije bilo govora - povećanje PDV-a i ukidanje božićnica i regresa u državnim i javnim službama, kaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata. - Na najave Vlade koje stižu putem medija možemo odgovoriti jedino na ulici, a ako žele razgovarati s nama, onda moramo sjesti za pregovarački stol, kazao je Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika. Podsjeća da su se radnici u javnom i državnom sektoru odrekli božićnice 2010. godine. Tada referendum među članovima nije proveden, već je odluka donesena na nivou glavnih tijela sindikata. Kolika su prava radnika čiji je poslodavac država, ispitali smo kroz njihov Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama. Iako je osnovica plaće u javnim službama ista, 5.108 bruto, najveća materijalna prava zbog dodataka na uvjete rada imaju upravo zdravstveni radnici. Dok obiteljski liječnici žive mjesečno s "golom" plaćom od 8.000 do 8.500 kuna, njihovi kolege u bolnicama na ime dodataka imaju plaću od 13.000 do 14.000 kuna. Medicinske sestre u primarnoj zaštiti dobivaju plaću od 4.500 do 4.800 kuna, a u bolnicama od 5.500 do 6.000 kuna u prosjeku. Prema podacima školskog sindikata Preporod, plaće učitelja u osnovnim školama daleko su ispod državnog prosjeka koji iznosi oko 5.700 kuna - svega 4.850 kuna. Profesori u srednjoj školi primaju plaću od 5.220, dok, također u prosjeku, u visokom obrazovanju primanja iznose 8.100 kuna. I državna statistika pokazuje da je u obrazovanju, koje zapošljava 67 tisuća ljudi, plaća ispod prosjeka - 5.400 kuna.

- U državnoj upravi nemaju granski kolektivni ugovor. Uz Temeljni, cijelo područje državnih službi, koje broji oko 65 tisuće zaposlenih, pokriveno je Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, plaće u javnoj upravi i obrani iznose 6.200 kuna, s tim da im prosjek podižu plaće saborskih zastupnika i ministra te ostalih visokih dužnosnika. Običnim se službenicima primanja kreću od 3.535 za referente do 6.059 kuna za više savjetnike. Dok se u javnim službama i državnim upravama sindikati bore s Vladom i resornim ministarstvima da održe stečena prava radnika, a u gospodarstvu svakog dana bez posla ostaje 500 ljudi, u većini od 20-ak javnih poduzeća, čak i onim gubitaškim, koja zapošljavaju oko 70 tisuća radnika, kao da i usred krize cvjetaju ruže. Samo nekoliko dana prije parlamentarnih izbora sklopljeno je nekoliko kolektivnih ugovora na kojima bi pozavidjeli mnogi radnici. Takav je kolektivni ugovor 1. prosinca 2011. sklopljen u Hrvatskim željeznicama Infrastruktura d.o.o.. Dok sindikati u javnoj upravi o rastu plaća ni ne pomišljaju, u HŽ-u je dogovorena obveza godišnjeg rasta plaća do šest posto, minimalno kako raste inflacija. Već sada je plaća na nivou tvrtke veća od prosjeka - 6.288 kuna. Brojni dodaci na plaću i prava radnika idu dotle da se do pojedinosti određuju uvjeti u radnim prostorijama - od ergonomskih stolica, stolova koji ne smiju blještati te ne smiju biti hladni na dodir do toga da poslodavac tijekom svakog sata mora osigurati radniku koji radi za računalom odmor od najmanje pet minuta uz vježbe rasterećenja. Ukoliko mu poslodavac promijeni mjesto rada, radnik ima pravo na besplatan prijevoz stvari vlakom ili kamionom. K tome, svake godine ovo državno poduzeće izdvaja 1,2 milijuna kuna za poboljšanje životnog standarda radnika, što uplaćuje sindikatima za organizaciju sportskih igara, a osim toga plaća i sindikalne povjerenike i dvostruko više od prosjeka. Krešimir Sever smatra pak da se diže hajka na javna poduzeća na način da se radnike i njihova navodno visoka prava proziva za loše poslovanje tvrtki. Dodaje da većina državnih poduzeća nije na teret proračuna, odnosno prihode ostvaruje na tržištu, te da se Vlada nema pravo miješati u kolektivne ugovore, koji su stvar odnosa sindikata i uprave. Samo manjina, kao što je HŽ, dobiva subvencije.

- Nisu radnici krivi, već država, koja se ponaša kao katastrofalan gospodar. Jer, zašto u nekim dijelovima HŽ-a tvrtke kćeri ne dobivaju poslove održavanja pruga, a istovremeno su one u takvom stanju da izlijeću vlakovi? Ili, zašto se poslovi na održavanju povjeravaju tvrtkama izvana? Ima cijeli niz pitanja koja vape za odgovorom. Što se tiče kolektivnih ugovora u javnim poduzećima, pravo je sindikata da se bori za svoje radnike. Kad vidimo djelatnike iz HEP-a da se na buri i na -20 stupnjeva Celzija penju po stupovima, tko može reći da oni imaju idealne uvjete rada ili da imaju previše prava, kazao je Sever.